Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da apsloutno stoji na istom stanovištu i da je potrebno utvrditi odgovornost svih za događanja na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine. Đukanović je na godišnjoj konferenciji za medije poručio da je Crnoj Gori potreban strpljiv, mudar, dobronamjeran dijalog lišen svake demagogije.
Govoreći o događajima na Cetinju 5. septembra prošle godine, kazao je da je potrebno ustanoviti šta je koji policijski funkcioner radio toga dana.
– Za državu je važno da se ustanovi kako je te noći mijenjan lanac komandovanja nad važnom državnom strukturom kakva je policija Crne Gore. Jer ako se moglo dogoditi da je neko sa adresa izvan Crne Gore preuzeo komandu nad djelovima policije Crne Gore, onda to ne smije proći nekažnjeno jer je to prećutkivanje izdaje – istakao je Đukanović odgovarajući na pitanja novinara na godišnoj konferenciji za medije.
Saglasan je sa ocjenom premijera Dritana Abazovića da niko ne može da bude zadovoljan onim što se desilo na Cetinju.
On je istakao da se nada da do kraja 2024. godine možemo ispuniti sve obaveze u EU integracijama.
Đukanović je rekao da svaki državni organ ima punu podršku za djelovanje u okviru ustava i zajona.
– Ne želim da komentarišem nijedan pojedinačan slučaj – rekao je Đukanović.
Nema nikakvog preciznog dogovora o datumu izbora.
– Nije realno da bi svi izbori mogli biti odražani u jednom danu. A o predsjedničkim i parlamentarnim izborima ćemo razgovorati. Što se tiče predsjedničkih oni moraju biti najkasnije u aprilu iduće godine, a oko parlmentarnih nije zauzet nikakav stav – naglasio je Đukanović.
Komentarišući stav Francuske o formiranju šire političke zajednice u Evropi, Đukanović je rekao da je sklon da prihvati takvo objašnjenje.
– Pročitao sam ideju Emanuela Makrona i ona je sasvim nedovoljno elaborirana. Vjerujem da ćemo imati priliku da u dijalogu sa Evropskom unijom čujemo precizniju razradu te ideje. Moje je uvjerenje da se ta ideja ne može odnositi na Crnu Goru, kao ni na region Zapadnog Balkana. Za Crnu Goru sam ubijeđen da se to ne može odnositi jer smo duboko u pregovarčakom procesu, a manje ili više duboko je i praktično svaka od država na ZB. Vjerujem da je jedina dobra i jedistvena poruka iz EU da sve države ZB imaju svoje mjesto u EU – naglasio je Đukanović.
Maligni uticaji sa strane
Kada su u pitanju uticaji sa strane, Đukanović je rekao da smo valjda tu lekciju načili da će ti maligni uticaji potrajati, dodajući da ideja tradicionalnog velikodržavnog nacionalizma nikada neće umrijeti.
Odgovarajući na pitanje o auto-putu, Đukanović je rekao da ne osjeća grižu savjesti i odgovornost za izbor strateškog partnera.
– Naprotiv, odluka je donijeta na temelju zakona ove zemlje. Na bazi međunarodnog tenedera dobili smo jedan broj ponuda gotovo neuporedivih u odnosu na kinesku. Imamo izvjestan proboj roka za završetak prve faze auto-puta, ne bih mogao da kažem da je sva odgovornsot na kineskoj strani, ima je dosta i na crnogorskoj. Posao je završen, riječ o mjesec-dva dana formalizacije dozvola za stavljanje tog auto-puta u uporebu. Ako za nečim žalim, to je zbog nedovoljnog interesovanja međunarodnih finansijskih institucija da budu partneri ovakvih projekata – rekao je Đukanović.
Predsjednik države ističe da ocjene o njegovom bogatstvu sluša već godinama, te da je realno da se o tome bave i u Crnoj Gori i van nje.
– Međutim, nismo dobili ni naznaku nečega što bi mogla biti potvrda tih ocjena. Sve je to repertoar medijskog orgijanja u Crnoj Gori sa ciljem da se promijeni vlast koju sam personifikao i takođe pokušaj da se iz parapolitičkih centara ostvari suštinski politički uticaj – ocijenio je Đukanović.
“Nemam nikakve veze sa odlukama sudija”
Iz istih, kako je rekao, parapolitičkih centara stiže “predstava” da bi on morao znati odluke pravosudnih funkcionera kao što su bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Tvrdi da nema nikakve veze ni sa jednom odlukom sudske vlasti, počev od odluka imenovanja tih ljudi.
– Zašto bih ja morao to znati? Jeste li čuli da to zna neki drugi predsjednik države? Hajde da budemo elementarno odgovorni i ne spinujemo nešto što nije naša realnost već očigledna želja da se kriminalizuje neki pojedinac ili struktura da bi se ostvarivali parapolitički interesi onih koji spinuju – naglasio je Đukanović.
On je konstatovao da je Crna Gora evropska država i članica NATO-a i pita da li neko misli da je neko previdio kriminal o kom naširoko pišu mediji svakodnevno etiketirajući ovog ili onog predsatvnika prethodne vlasti.
– Mislite li da sam kao predsjednik Vlade i države imao viška vremena i da sam ulazio u predmete sa predsjednicom Vrhovnog suda, ili bilo koji drugim – ne. Zašto ne pretpostavite ono što je logično i normalno? Zato što imate cilj – da određenim spinom nanesete nekome štetu, nekom koristi, a vrijeme će pokazati ko je koliko bio profesionalan i javno odgovoran – naglasio je Đukanović.
On je pozvao sve da poštuju prezumciju nevinosti u slučaju Vesne Medenice i Blaža Jovanića, podsjećajući da ni u jednom od ovih predmeta nije formirana optužnica.
“Ne plašim se da ću biti na udaru Tužilaštva”
Ne plaši se da bi mogao da se nađe na udaru Tužilaštva jer, kako je rekao, radi posao odgovorno u skladu sa Ustavom i zakonom. Istakao je da živimo na Balkanu “prepunom iskompleksiranog revanšizma”.
– Vrlo se trudim da sagledam svoj život u periodu u kojem neću biti na vlasti, a to znači da svoj posao obavljam besprekorno u skladu sa Ustavom i zakonom i da samim tim sebi garantujem da niko, pa ni najzlonamjerniji neće uspjeti da nađu ništa što sam radio na štetu države i zakona – naglasio je Đukanović.
Godišnjica mandata
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je Dan nezavisnosti koji smo proslavili istovremeno i četvrta godišnjica od njegovog stupanja na predsjedničku dužnost.
“Ovo je redovna pres konferencija tim povodom. Navršilo se 16 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Sve što smo bliži punoljetstvu smislenije je pitati se koliko smo kao država i društvo postali zreliji. Iza nas je međunarodno priznanje koje je rezultiralo članstvom u OEBS, Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope, NATO savezu, kao i drugim svjetskim političkim i finansijskim organizacijama i institucijama, i regionalnim inicijativama. Iza nas je naporan rad na sveobuhvatnim reformama koji nas je doveo do liderstva u pregovaračkom procesu za članstvo u EU”, kazao je Đukanović.
Takođe, kako je dodao, i sustizanje evropskog kvaliteta života – sa trećine na polovinu tog zacrtanog cilja, mjereno životnim standardom građanina Crne Gore u odnosu na standard građana EU.
“Ali i opomena iz 2009, 2012. i posebno 2020. kako finansijska i ekonomska kriza, ili pandemija, mogu ugroziti i ekonomije mnogo razvijenijih zemalja od Crne Gore i balkanskih država u tek započetom razvoju. Kao i status pouzdanog susjeda i poštovanog saveznika i partnera u Evropi i globalno, koji smo izgradili. Nažalost, i opomena na tu temu bila je još više upozoravajuća. Takođe globalna, kao posljedica pomahnitalog političkog populizma. U formi konfrontacije multietničke demokratije i nacionalizma, antisemitizma, rasizma i drugih društvenih nuspojava. U balkanskim uslovima tradicionalno sa dodatkom ideja o promjeni granica i osvajanju teritorija”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, obnavljajući državnost odredili smo i jasan cilj – evropski sistem vrijednosti i članstvo u EU i NATO.
“No, u posljednje dvije godine taj cilj je bio ugrožen i suštinski doveden u pitanje. Nakon izbora 2020. godine i mirne, demokratske tranzicije vlasti mnogo toga je u ovoj zemlji, ne slučajno, nego sasvim planski – zaustavljeno i blokirano. Jer je rezultat parlamentarnih izbora u krugovima nacionalista i u Crnoj Gori i izvan nje viđen kao nova šansa za velikodržavne ideje i projekte. Viđen je i kao nova šansa za rusku destrukciju Evrope i Zapada, za šta je Balkan uvijek pogodno tle. Uprkos svim tim izazovima i anticrnogorskom djelovanju dijela pobjedničke većine koja je formirala Vladu 2020. – Crna Gora je ostala na evropskom i evroatlantskom kursu. To je potvrda promišljenosti i stamenosti strateškog opredjeljenja i najveći uspjeh savremene Crne Gore”, istakao je u uvodnom izlaganju Đukanović.
Zato je, kako naglašava, danas najvažnije pitanje jesmo li mi nakon ovog iskustva manje skloni da na izborima šansu pružimo nekompetentnosti i neodgovornosti prema vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore, jesmo li otporniji na revanšizam – najčešće prema prethodnoj vlasti, a u suštini prema Državi.
“Takođe i na maligne uticaje iz inostranstva, bližeg ili daljeg, svejedno. Da li smo spremni da sa više integriteta i samopouzdanja sagledamo i slijedimo svoje nacionalne interese. Da sa više sopstvene mudrosti upravljamo svojom zemljom. Morali bi biti. Jer, mi bolje znamo naše probleme i naše potrebe od onoga što je sadržano u univerzalnim formulama demokratije koje ne poznaju i ne respektuju sociokulturne i političke specifičnosti našeg društva. Da li danas bolje prepoznajemo obavezu da i vlast i opozicija trebaju biti državno odgovorni? Je li makar imalo jasnije da nije podrazumijevajući model opozicionog djelovanja obavezno protivljenje svakoj odluci vlasti. Uključujući i one koje donose razvoj društva, što bi trebala biti ideja svake odgovorne političke partije i pojedinca. Jesmo li shvatili da se nacionalni interesi mogu odbraniti i iz opozicije? Čak i tada kada je Vlada nemarna prema njima”, navodi Đukanović.
Da li je, nastavio je Đukanović, naš ukupni državni sistem spreman da utvrdi odgovornost za sve loše i nezakonite učinke, i da li je naše društvo kadro da ne navija, nego da realno sagledava rezultate, namjere i motive političkih aktera za svaku od 16 godina naše nezavisnosti.
“Da istim kriterijumima i aršinima, koji se tiču boljitka države i društva, mjerimo učinke svake izvršne, sudske i zakonodavne vlasti u posljednjih 16 godina, kao i godinama koje dolaze? Volio bih da mogu da kažem – da. Pa ipak, čini mi se da je tačnije reći da svjedočimo procesu političkog i opšteg društvenog zrijevanja. Odgovornost za uspjeh tog procesa na svakome je od nas pojedinačno. Na ključnim akterima političkih zbivanja, naravno, i značajno više. Na vlastima, logično najviše. Dijalog kojim smo došli do manjinske vlade – koja nije najbolje, ali je praktično jedino realno moguće rješenje u pokušaju da Crnu Goru povučemo sa ivice ambisa – pokazuje da potencijal postoji. I to ohrabruje”, smatra Predsjednik.
Političko i društveno zrijevanje
Rekao je da svjedočimo procesu političkog i društvenog zrijevanja.
– Dijalog kojim smo došli do manjinske vlade pokazuje da potencijal postoji i to ohrabruje. Ne smijemo, međutim, da zaboravim o kako smo do institucionalnog ponora stigli – rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, dijalog je jedini način da normalizujemo realnost, ne s cijeljem da dođemo do umisionog stava, nego da bi konstruktivno i u državnom interesu razgovarali o razlikama.
”Strpljiv, mudar, dobronamjeran dijalog lišen svake demagogije i predrasuda je ono što nam je potrebno i na šta danas, sa ovoga mjesta, pozivam sve građane i sve aktere političkog – i mnogo šire – javnog života Crne Gore. Opet, ne zbog pomirenja, kako ga zamišljaju pojedini pretenciozni i površni politički akteri. Jer, moguće pomirenje te vrste ostvareno je poslije 2. svjetskog rata. Pozivi na ponovno mirenje na tu temu nose prikrivenu ideju preispitivanja i istorijske revizije. A to je nemoguće”, rekao je Đukanović.
– Nasušno je važno da svaki od aktera tog dijaloga bude kadar da artikuliše i argumjentuje svoje stavove, a spreman da razmotri stavove drugi. Moramo biti svjesni i opasnosti od populizma kiji nudi lažna instant rješenja. Strpljiv i mudar dijalog nam je potreban – naglasio je Đukanović.
On je rekao da je na nosiocima svih grana vlasti i predesatvnicima svih institucija je dodatna odgovornost da svojim nepristrasnim i posvećenim radom doprinesu ostavrenju cilja.
Đukanović je istakao da je svijet u opasnosti u kakvoj nije bio od Drugog svjetskog rata, kao i da ”nijesu samo Ukrajina i Crna Gora mete”.
– I nijesu samo Ukrajina i Crna Gora mete – spisak je mnogo širi, a scenario postaje sve očigledniji. Svodi se na to da samoproklamovane žrtve, na valu populizma pokreću osvetničke cunamije koji treba da destabilizuju ili zbrišu čitava društva – rekao je Đukanović.
Ne bude li se sada odlučno i mudro postupalo, užaš kojem svjedočimo neće ostati unutar granica Ukrajine. Nedavna poruka grupe sedam zemalja je ohrabrujuća. Pozivam i podstičem naše evroatlantske partnere da osmisle cjelishodne potrebe koje su nam zajedničke – naglasio je Đukanović.
On je istakao i da je Crna Gora od prošlog do ovog 21. maja napravila nekoliko važnih iskoraka.
– Oni su značajniji je su napravljeni u vrijeme geopolitičkih preslaganja na globalnom planu, uključujući rat u Ukrajini. I naš region je u dobroj mjeri destabilizovan. Otvorena pitanja uvode naša društva u novu fazu komplikovanih balkanskih odnosa što dodatno podiže tenzije. Zapadni Balkan nije u najvećoj opasnosti od prelivanja ratnih sukoba iz Ukrajine, posebno nakon herojske odbrane ukrajinskog naroda. U opasnosti je od tog istog malignog uticaja koji je Moskva vodila od 2015. godine i pokušaja državnog udara u Crnoj Gori – naglasio je Đukanović.
Oslonac tim agresorskim idejama su, kako je rekao, kao i u Evropi – najretrogradnije politike kakav je državni nacionalizam.
U takvim okolnostima u Crnoj Gori smijenja je vlada koja je, kako kaže, iz temelja destabilizovala državu i društvo i koja nas je natjerala da se umjesto razvojem bavimo odbranom vitalnih državnih interesa.
– Njeno štetočinsko djelovanje koje je kulminiralo 4. i 5. septembra prošle godine formalno je okončano demokratskim putem u parlamentu, ali je ona suštinski pala na Cetinju. Sada treba da dobijemo punu istinu o ulozi svih aktera u tim događajima, što je primarna obaveza ove Vlade – poručio je Đukanović.
Izazov ove i budućih vlada ostaje tempo ekonomskog razvoja
“Najteži izazov ove i budućih vlada ostaje tempo ekonomskog razvoja. Srednjoročno posmatrano glavni zadatak je ostvarenje inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta, za što je uslov viši nivo političke stabilnosti i beskompromisna odlučnost da se sprovede fiskalna konsolidacija i realizuju strukturne reforme. Kredibilna i održiva fiskalna politika presudno je važna za makroekonomsku stabilizaciju Crne Gore, što u kombinaciji sa strukturnim reformama treba da doprinese dinamičnom ekonomskom rastu, unapređenju konkurentnog i predvidivog investicionog ambijenta, povećanju zaposlenosti i višem životnom standardu građana”, istakao je Đukanović.
Visoka javna potrošnja koja u Crnoj Gori u posljednjih 10 godina iznosi prosječno oko 46 odsto BDP-a, a u okviru koje je rastući nivo neproduktivne potrošnje, najčešće zbog ekonomski nerezonskog, politikantskog povećanja broja zaposlenih u javnom sektoru, kao i zbog ekonomski neutemeljenog rasta troška plata i socijalnih davanja, generiše dugoročni fiskalni deficit i rast javnog duga države.
Dodatan, napominje Đukanović, i kako sa ove vremenske distance izgleda, neodrživ teret fiskalnoj stabilnosti donio je program i ”Evropa sad” s kraja mandata prethodne Vlade zbog očekivanog smanjenja javnih prihoda u odnosu na BDP na srednji rok.
Biće potrebno novo zaduženje
“Projekcije MMF su da bi iz svih ovih razloga, deficit javne potrošnje u 2022. godini mogao ići do 6,1 odsto a u sledećoj do 5,6 odsto BDP-a. Posljedično to upućuje da će nam za izvršenje budžeta (prije svega otplatu duga i pokriće deficita) trebati novo zaduženje od oko 300 miliona eura u ovoj i 550 miliona eura u 2023. godini. A mogućnosti zaduženja će biti veoma otežane. Ne samo zbog bezbjednosne krize u Evropi. Nakon višegodišnje politike kvantitativnog popuštanja i niskih kamatnih stopa, ključne centralne banke uključujući i ECB usled inflatornog pritiska usporavaju monetarne stimulanse. To se reflektuje na povećanje kamatnih stopa i slabiju dostupnost kapitala. Posljedice će prije osjetiti ekonomije sa nižim kreditnim rejtingom poput naše, jer investitori neće biti spremni da investiraju na tim tržištima. To će u povoljnijem scenariju značiti skuplje uslove zaduživanja, a u nepovoljnijem nemogućnost zaduživanja. Konsekventno to će nas sve više približavati MMF. Zato će već u mandatu ove Vlade biti nužan paket hitnih mjera koje će obuhvatiti temeljito, ekonomski pošteno preispitivanje definisane budžetske neproduktivne potrošnje, kao i definisanje Agende reformi državnih preduzeća sa jasnom intencijom razdvajanja vlasničke i upravljačke funkcije u njima”, kazao je on.
Prema riječima Đukanovića, uz hitnu racionalizaciju zaposlenosti u javnom sektoru i otvaranja pitanja krivično pravne odgovornosti svih koji su zbog partijsko – političkih ili ličnih interesa urušili ove stubove stabilnosti države.
“Takođe, u okviru tih mjera biće neophodno preispitati opravdanost najnovijih zahvata u poreskom sistemu koji su poništili važne komparativne prednosti investicionog ambijenta Crne Gore na bazi kojih je naša zemlja dugo godina obezbjedjivala visoko učešće stranih investicija u BDP i njime generisala dinamičan ekonomski rast. Biće nužno i efikasno iskoristiti svaki potencijalni prihod budžeta, poput programa ekonomskog državljanstva, kao i napraviti djelimično preusmjeravanje sredstava kapitalnog u tekući budžet. Paralelno sa implementacijom hitnih mjera Vlada će morati početi pripremu kredibilne srednjoročne fiskalne strategije, sa jasnim mjerama fiskalne konsolidacije praćene strukturnim reformama”, naglasio je Đukanović.
Ovo je vrijeme, dodao je, kada dvogodišnja pandemija konačno slabi, i u kojem se budi nova nada. Ona nam je zaista potrebna svima.
“Ne treba, ipak, imati nerealno očekivanje da će okopniti maligni uticaji koji na naš državni i društveni život utiču već dugo. Mi na njih moramo, konačno i većinski, početi da gledamo kao na izazov s kojim ćemo se boriti i izboriti. Zbog današnjih i generacija koje dolaze. Moramo biti uporni i dosljedni baš kao građani Cetinja koji ne posustaju u svakodnevnom pružanju podrške narodu Ukrajine u njegovoj herojskoj borbi za slobodu. Kao što i priliči gradu heroju koji duže od 80 godina postojano drži luču antifašizma koju smo prvi uzdigli u porobljenoj Evropi. Da je vječna Crna Gora”, zaključio je Đukanović.
Nema djeda I tita samo se Milo pita