EU zabrinuta zbog jučerašnjeg glasanja u parlamentu: Akti moraju biti u skladu sa Ustavom

Evropska unija je zabrinuta zbog jučerašnjeg usvajanja Zakona o predsjedniku kojim se zapravo mijenjaju prerogativi predsjednika kroz usvajanje zakona po hitnom postupku, kazala je za Pobjedu, portparolka Evropske komisije, Ana Pisonero Hernandez.

– Svi zakonodavni akti treba da budu u skladu sa Ustavom. Ovo pitanje je posebno osjetljivo zbog odsustva efikasnog ustavnog suda, gdje parlament u više navrata nije uspio da imenuje potreban broj sudija kako bi obezbijedio njegovo pravilno funkcionisanje. Članovi Ustavnog suda moraju biti hitno imenovani – poručuje Pisonero Hernandez.

Evropska unija pozvala je političke aktere da tragaju za brzom deeskalacijom i dogovore se o rješenju “trenutnog političkog ćorsokaka”, kako bi se ostvarila želja građana Crne Gore da se pridruže EU.

– Godišnji izvještaj EU izrazio je zabrinutost povodom pitanja vladavine prava i odsustva političkog dijaloga – podsjetila je Pisonero.

I ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa istakla je da sudije Ustavnog suda moraju biti hitno izabrane.

“EU poziva sve političke aktere da rade na brzom smirivanju tenzija i da se dogovore o rješenju trenutne političke blokade, kako bi u skladu sa željom građana ostvarili napredak u pristupanju EU”, ponovila je Popa.

U godišnjem izvještaju EU izražena je zabrinutost zbog pitanja vladavine prava i odsustva političkog dijaloga.

— Oana Cristina Popa 🇪🇺 (@EUAmbME) November 2, 2022

Podsjećamo, i ambasada Češke Republika, koja predsjedava Evropskom unijom prenijela je zabrinutost zvaničnog praga zbog kršenja Ustava usvajanjem Zakona o predsjedniku kojim se prema njihovoj ocjeni jasno zloupotrebljavaju ustavne odredbe.

Glasovima „stare“ većine u crnogorskom parlamentu juče su, sa 41 glasom za i bez prisustva opozicije, izglasane izmjene Zakona o predsjedniku države koje predviđaju niz neustavnih odredbi kojima poslanici DF-a, Demokrata, Ure, SNP-a žele da primoraju Mila Đukanovića da predloži mandatara za sastav vlade ili da ga izopšte iz te procedure.

Kako je zakon usvojen po hitnom postupku, Đukanović je dužan da ga u roku od tri dana potpiše ili vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. Ukoliko vrati zakon parlamentu, a poslanici ga ponovo izglasaju, predsjednik države će, shodno Ustavu, morati da proglasi ponovo usvojeni zakon.

Kako Ustavni sud sa tri člana nije funkcionalan, ostaje nejasno kakav je pravni i politički rasplet moguć ukoliko Đukanović i drugi put odbije da proglasi izmijenjeni Zakon o predsjedniku.