Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sastao se tokom 43. Sesije Savjeta za ljudska prava sa predsjednicom Savjeta Elizabet Tichy Filsberger, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.
Kako je navedeno, Đukanović je zahvalio na prilici da na najvišem nivou predstavi Crnu Goru na Savjetu za ljudska prava i potvrdi privrženost i partnerstvo sa Savjetom i punu posvećenost poštovanju ljudskih prava. Uz čestitke za izbor na funkciju predsjednice, Đukanović je istakao podršku mandatu Savjeta i prioritetima predsjedavanja i pozvao Filsberger da posjeti Crnu Goru.
“Oblast ljudskih prava inspiriše politiku države, koja vidi svoj prostor u multilateralizmu kao platformi za snaženje uticaja malih zemalja, ali i kao dio pozitivne tradicije našeg društva senzitivnog na multietničnost i ljudska prava. Crna Gora takođe, kazao je Predsjednik i kroz proces pristupanja EU snažno radi na unapređenju sistemskog okvira, prevenciji kršenja prava i njihovom stalnom unapređenju. Na toj liniji je poručio predsjednici Savjeta da je Crna Gora ozbiljan partner, posvećen principu univerzalnosti i beskompromisne borbe za očuvanje ljudskih prava. Predsjednik je kazao da i Crna Gora kao i druga društva ima izazove, ali da je u stanju da ih sama uspješno savladava u skladu sa praksama demokratskih evropskih društava”, navodi se u saopštenju.
Predsjednica Savjeta za ljudska prava je zahvalila Đukanoviću što je došao u Ženevu ističući da je njegovo prisustvo velika čast i potvrda da male zemlje posvećuju mnogo više pažnje vrijednostima multilateralizma. Uspjeh Savjeta za ljudska prava mjeri se upravo doprinosom svih kategorija društva i država, kazala je Filsberger.
“Crna Gora je zemlja koja je uspjela da se nosi sa tranzicijom mnogo bolje od nekih drugih u regionu, ističe Filsberger uz poruku da i Austrija iz koje dolazi daje snažnu podršku politici proširenja zemljama koje donose teške odluke u tom procesu.
U kontekstu aktuelnih prilika povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti istakla je da je slične probleme pratila i u drugim zemljama i da do rješenja nije lako doći jer sežu u istoriju. Naglasila je da je pogrešan pravac boriti se za monoetničke zemlje u da je važno da država gleda u budućnost, a ne u prošlost”, navodi se u saopštenju.