Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Đukanović: Brine nas zamagljivanje politike proširenja

Samit u Poznanju je potvrdio da je određeni napredak postignut, ali i da preostaje dosta onoga na čemu treba intenzivno raditi i gdje treba uvećati napore i međusobno povjerenje, poručio crnogorski predsjednik

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govorio je danas na samitu Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) koji se održava u Sarajevu.

Milo Đukanović

Prenosimo kompletno obraćanje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića

Poštovani predsjednici i premijeri,

Dame i gospodo,

Želim da zahvalim domaćinima na pozivu za ovogodišnji Samit u okviru Procesa saradnje u Jugoističnoj Evropi. Čestitke našim bosanskohercegovačkim prijateljima na odličnoj organizaciji Samita i na uspješno obavljenom predsjedavanju.

Drago mi je da smo opet u Sarajevu, nakon nedavnog godišnjeg sastanka EBRD. U nešto širem formatu, ali sa gotovo istim temama o budućnosti regije, evropskoj integraciji i izazovima za snaženje povezanosti i uzajamne saradnje kao preduslovima stabilnosti i razvoja Jugoistočne Evrope.

Milo Đukanović

Primijetićemo da je dinamika dešavanja ne samo u regiji već i šire, u Evropi intenzivna. S druge strane, izazovi i zadaci koji su pred nama su gotovo nepromijenjeni. Dva su važna utiska obilježila vrijeme koje je neposredno prethodilo našem današnjem susretu.
Prvi je zastoj u integraciji zemalja Zapadnog Balkana u dosadašnjem periodu 2019. Za upućene očekivan i politički najavljen. Podsjetimo se zaključaka nedavnog Evropskog savjeta: odluke o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom odložene su za jesen; nema vizne liberalizacije za Kosovo; o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine raspravljaće se još tokom godine; Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja; samo je Srbija uspjela da otvori jedno poglavlje. Da li je to ono što smo očekivali i da li je to realan odraz napora koje su proevropske vlade u regionu učinile u prethodnom periodu?

Drugi važan momenat su ponovljene obeshrabrujuće poruke sa nekih od najvažnijih evropskih političkih adresa. Posljednja, koja je uslijedila nedavno nakon sastanka na vrhu, jasno odbija svako proširenje prije dubokih institucionalnih reformi u cilju unaprijeđene funkcionalnosti EU.

Ne hitrim sa zaključcima, posebno ne sa ovakvim od kapitalnog značaja za budućnost naših zemalja i zajedničke nam evropske kuće. Ali, takođe, nesklon tome da jezičko-političkom ekvilibristikom kompenziram utisak izostalog napretka, vjerujem da ćemo veoma brzo morati otvoriti pitanje – kakva je stvarno budućnost proširenja i jesmo li i dalje mi, zemlje Zapadnog Balkana i Evropska unija, privilegovani partneri ili se vraćamo na poziciju susjeda koji dijele brigu o perspektivi zajedničkog kontinenta.

Samit SEECP

Važno je imati vjerodostojne a ne poželjne ocjene. Tačno je da prema posljednjim rezultatima izbora za Evropski parlament, 2/3 izabranih u predstavničkom domu podržava viziju ujedinjene Evrope, kao što je iskustveno tačno da to ne predstavlja garanciju dogledne perspektive članstva za zemlje našeg regiona.

Nadamo se da će EU u konstituisanju novih institucija sačuvati potrebnu pažnju za proces proširenja i integraciju Zapadnog Balkana i da će politika proširenja imati svoje mjesto na agendi nove Komisije. Ali, ono što ne smije biti prepušteno nadi nego već predstavlja našu obavezu je jasna zajednička pozicija naših zemalja po pitanju perspektive i očekivanja u odnosima sa Evropskom unijom.

Mi u Crnoj Gori čvrsto vjerujemo da je evropska perspektiva jedini garant da region Jugoistočne Evrope zaista pretvorimo u zonu mira, sigurnosti, bezbjednosti i razvoja, što je i temeljni cilj Procesa saradnje. Zato nas zabrinjava usporavanje i zamagljivanje politike proširenja. Ističemo koliko je za nas važno imati EU kao partnera koji podstiče reformske procese i daje jasnu i nepromjenjivu perspektivu, koliko je vrijeme dragocjeno i koliko je nužno koristiti ga odgovorno i racionalno. Kako zbog Balkana koji je već propustio puno svojih istorijskih prilika, tako i zbog Evrope koja rizikuje da propusti sadašnju priliku i potvrdi i unaprijedi svoju konkurentnost i prestižnost u aktuelnom globalnom prestrojavanju. I tu dolazimo i do naše druge teme – bolje povezanosti i saradnje unutar regiona i Evrope kao uslova njegovog dugoročnog i održivog razvoja i stabilnosti.

Složićemo se da nema važnijeg preduslova za ekonomski i društveni razvoj naših zemalja od jasne upućenosti Regiona na EU. I ovom prilikom naglašavam dva ključna aspekta – sveobuhvatno infrastrukturno povezivanje, transportno, energetsko i digitalno. I naravno obrazovanje. Teško je govoriti o razvoju, mobilnosti radne snage i slobodnom protoku roba i kapitala u fizički slabo povezanom regionu i u uslovima deficita znanja.

Samit SEECP

Nedavno sam pročitao podatak iz jednog istraživanja koje je sproveo Savjet za regionalnu saradnju da jedna trećina mladih na Zapadnom Balkanu, starosti od 25-34 godine, nije zadovoljna vještinama koje im pruža postojeći obrazovni sistem a koje su im neophodne u obavljanju posla; dok je kod više od trećine njih, tačnije 36%, u posljednjih 12 mjeseci bilo traženo da ili nauče nove ili poboljšaju postojeće vještine. Ako pogledamo taj podatak i u kontekstu onoga da 61% mladih u regionu članstvo u EU vidi kao ‘dobru stvar’, vezujući ga za povećanje mogućnosti putovanja, obrazovanja i rada u inostranstvu, onda je nesumnjivo jasno šta mora da bude prioritet naših politika i vlada. Ako se tome doda da nam populacija ubrzano stari, a po čemu region ipak prati trendove razvijenog svijeta, i da imamo već dugo prisutnu praksu masovnog odlaska mladih, o čemu nam više mogu govoriti i zemlje učesnice ovog procesa a koje su članice Unije, onda je ozbiljnost situacije i važnost pravovremene reakcije još naglašenija.

Samit u Poznanju je potvrdio da je određeni napredak postignut, ali i da preostaje dosta onoga na čemu treba intenzivno raditi i gdje treba uvećati napore i međusobno povjerenje. Vjerujem da fokus regionalne ekonomske saradnje treba prvenstveno da bude na agendi povezivanja i konkretnim rezultatima u toj oblasti. Za Crnu Goru važan iskorak predstavlja potpisivanje Memoranduma o saradnji u razvoju međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi, koji je rezultat inicijative Crne Gore. Ponavljam zahvalnost vladama zemalja na podršci ovom projektu u Poznanju.

Crna Gora pozdravlja deklaraciju koja će danas biti usvojena. Ostajemo snažno posvećeni promociji dobrosusjedske politike i regionalnoj saradnji u pravcu jačanja demokratije, uzajamnog razumijevanja i povjerenja i međusobne povezanosti. Čvrsto vjerujemo da je neophodno nastaviti sa onim aktivnostima i politikama koje su komplementarne evropskoj integraciji regiona. Kao potvrdu tome iduće godine Crna Gora će predsjedavati Centralnoevropskom inicijativom i Zapadnobalkanskim fondom. Vjerujem da će to biti prilika da se dodatno osnaže regionalni procesi i sinergija različitih inicijativa.

Na kraju čestitao bih Kosovu preuzimanje predsjedavanja Procesom i poželio uspjeh u realizaciji zajedničkih ciljeva.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve