Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Đonović: Berane nova ‘primorska opština’

Niko se ne može pohvaliti rezultatima jučerašnjih lokalnih izbora u Beranama i Ulcinju, pa ćemo u oba grada imati koalicije, smatra politički analitičar Ranko Đonović

Niko se ne može pohvaliti rezultatima jučerašnjih lokalnih izbora u Beranama i Ulcinju, pa ćemo u oba grada imati koalicije, smatra politički analitičar Ranko Đonović.

Gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj televiziji, on je istakao da nije očekivao ovakve rezultate, jer sam smatrao da su građani naučili iz onoga što se dešavalo u Budvi, Kotoru, Tivtu ko ne zna i od koga ne možete očekivati nešto dobro. Berane su pokazale da je priča o izbornoj volji građana, odnosno da će SNP izgubiti povjerenje zbog podrške manjinskoj vladi – bez obzira što mislim o toj i drugim ‘anticrnogorskim’ partijama, kako ih zovem. U tom gradu dobićemo vlast sličnu onoj iz tri primorske opštine, dok ćemo u Ulcinju tek vidjeti”, dodaje on.

Prema preliminarnim rezultatima, dodaje, u vlasti neće biti SNP-a i DPS-a. Uz to, smatra da SNP ni ubuduće neće biti dio vlasti u tom gradu. Ipak , ne gubi nadu da bi mogla da se pojavi prva srpska – nacionalna partija, ali sa građanskim i evropskim ciljevima, koja je distancirana od ruskih političkih ciljeva, kao i onih koje diktiraju zvanični Beograd i Srpska pravoslavna crkva.

Različito tumači veliki pad podrške DPS-u – kao opozicionoj stranci na loklanom i državnom nivou, te vladajućem DF. Za prve kaže da su zadržali ključan dio glasačkog tijela, i to onih kojima je prioritet građanski mir u Crnoj Gori. Po njemu, DF je ostao bez glasova zbog pokreta “Berane sad” odlazeće vlade i “ekstremnih nastupa Marka Milačića (Prava Crna Gora)”.

“Razočaralo me što Crna Gora ne može konačno da nauči da je to retrogradna, gubitnička politika. Ali, kada vidite koliko je prosječan građanin informisan, ko su mu ‘učitelji’ i politička elita, nije ni čudo što lutaju. Kada građani kažu da se ne bave politikom, to postaje problem onog dana kada zaokružuju na glasačkom listiću”, dodao je Đonović i podsjetio da građani određuju svoju sudbinu, ali ipak nisu uspjeli da vide “one koji njima manipulišu”.

Berane zato smatra novom “primorskom opštinom”, jer će, po njemu, formiranje vlasti u tom gradu ličiti upravo na one u kojima su na vlasti stranke aktuelne skupštinske većine. No, najveći problem vidi u tome da su građani umorni i razočarani dosadašnjim glasanjima i njihovim rezultatima. Očekuje da će dešavanja u Ukrajini, ali i samoj zemlji, uticati da građani “shvate da je Crna Gora mala i ne smije da se igra svojom sudbinom”, te da država, demokratija i ljudska prava budu ključna načela.

On se osvrnuo i na neke stranke, ističući da se Demokrate zalažu za podjele suprotno svom sloganu, da DF traži gazdu i kao da govori: “želimo da služimo tuđim interesima, Beogradu i Moskvi”.

“Kada vidite što je sve snašlo Crnu Goru – od 1918. godine, preko 1945, do 90-tih godina – pravo je pitanje kako nas ima ovoliko. Glasanjem za ovakve, oni glasaju protiv budućnosti sebe, svoje djece i porodica, a da to ne znaju”, dodaje on.

Kaže da je proglašavanje pobjede u Ulcinju kako je to učinio Dritan Abazović “politički nevaspitano”. Bez obzira na rezultat glasanja, smatra da nije mogao proglašavati predsjednika te opštine, a da je tu lekciju morao da nauči o DF-a. Uz to, takvim izjavama je potcijenio svoje koalicione partnere, koji možda mogu imati mnogo bolje ponude od drugih stranaka.

Komentarišući izjavu lidera Force Gencija Nimanbegua da su izbori u Ulcinju bili “neregularnu”, te da će formiranje vlasti i mjesto prvog čovjeka grada zavisiti od njih, Đonović kaže da je riječ o “ogoljenoj političkoj borbi za pozicije, koju niko ne prikriva – čak ni do prvog sastanka”. Još jednom podsjeća na političke ucjene partija koje imaju mali procenat glasačkog tijela i na pominje da one nisu rijetkost u razvijenim demokratskim društvima, te da uvijek “stignu na naplatu”. To će se, dodaje, dogoditi i Abazoviću i Aleksi Bečiću “zbog političkog neiskustva, ali i ponašanja koje nije na nivou 2021. godine”.

“Zemlja je u situaciji da stranke koje su stvarale Crnu Goru – DPS, SDP, SD, LP – potisnute. Oni koji rušili Crnu Goru, bili protiv NATO-a i uvijek na strani drugih, a protiv vlastite države, sada su u situaciji da odlučuju ko će biti u vlasti. Zamislite vladu u kojoj su ministri oni koji su bili u Sedmom bataljonu ili na liniji s Moskvom. Dobro je da u vlasti postoje stranke koje su srpske, crnogorske, albanske, ali sumnjam da će Abazović biti dobar za Crnu Goru. On će vući dobre poteze za sebe, a ne za državu”, istakao je on, te dodao

Đonović dodaje kako praktično jedini cilj nove vlade treba da bude dobar izborni zakon, te da se ne idemo unazad u odnosima sa EU i NATO, odnosno – sve suprotno od vlade kojoj je izglasano nepovjerenje 4. februara.

“Najgori izvještaj EK je sada bio, a nama je navodno odlično. Povećavaju plate ni iz čega, daju nove penzije majkama sa troje i više djece. Nema novih proizvoda, samo nova zaduživanja i velika obećanja građanima. Obično nekoga treba pitati da li tako može da se radi jer kredite treba kasnije vraćati. To je dovođenje zemlje u potpunu blokadu i izazivanje nepovjerenja prema EU”, kazao je i podsjetio na ekonomsku ranjivost Crne Gore kao male zemlje zavisne od turizma, a bez razvijene poljoprivrede.

Smatra da neće biti konkretnijih odgovora iz EU na aktuelne probleme u Crnoj Gori, već da im je prioritet sprečavanje sukoba na Zapadnom Balkanu. Podsjeća da se region u to uvijerio kada nisu spriječeni ratni sukobi na ovom prostoru tokom 90-tih godina. Zbog toga ponavlja kako je razočaran u rezultate izbora jer su populističke reklame urodile plodom.

“Danas imate Crkvu Srbije koja se miješa u postavljanje ministara. Ko je bliži toj i Ruskoj crkvi, taj je dalji od boga. Te crkve nemaju veze sa onim što je bog i u što treba vjerovati. Pravi vjernik je čovjek koji svakome želi dobro. Kad sretne ove naše koji krstove kupuju na metar, to nema veze sa vjerom, već samo sa crkvom. Srpska crkva je devedesetih počela sa time ‘prvo popovi, onda topovi’. Nama univerzitetski profesori otvoreno prijete da treba uputiti tenkove na granicu Crne Gore. I nikada niko iz Srbije na to nije reagovao”, potcrtava on.

Za njega događaji u Ukrajini oslikavaju “zločinački režim u Rusiji”, koji svoju ulogu ima i u pokušaju državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine kroz učešće njihovih oficira i bezbjednjaka. Navodi da Ukrajina “nije bila pomućena iznutra” kada je Moskva napala prije više od mjesec, te da niko ne pominje da je upravo ruski uticaj “pomutio” mnogo toga u Crnoj Gori. Zato smatra da je i mala iskra dovoljna da cijela zemlja bude zapaljena.

“Naši pojedinci su tokom devedesetih postali poznati po tome što su podizali i pušku i nož na nekoga ko je drugog imena. Treba stalno podsjećati na to i na voz i Štrpce, jer to su scenariji koji nam se sada nude, a nanosi se zlo i sebi i drugima. Točak istorije se neće cijeli vratiti, ali može pola kruga ili krug – da nam se ponovo dešavaju užasne stvari”, kazao je on.

Pozitivnu stvar vidi u tome što je Evropa konačno vidjela što znači nestabilnost, te da će više računa povesti o Zapadnom Balkanu. Ipak, treba biti oprezan kako će predsjednik Rusije Vladimir Putin reagovati.

“Ako ima mogućnost da zapali planetu, plašim se da će to učiniti – makar samo da zapali cigaretu na toj vatri”, zaključio je Đonović.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve