Ako ‘ekspertska vlada’ Zdravka Krivokapića ne padne danas, pašće sjutra ili preksjutra. Crna Gora nema izvršnu vlast, odnosno ta vlast mjesecima nema podršku parlamentarne većine i potpuno je nebitno da li će se do novih izbora doći sjutra ili za dva mjeseca. Činjenica je da Crna Gora suštinski nema vladu, i da je oni koji sada čine većinu ne mogu sastaviti, ocjenjuje u razgovoru za Dnevne ugledni hrvatski politikolog i analitičar Davor Đenero, ističući da je Demokratski front postavio takve zahtjeve da ili će biti po njihovom, ili nikako.
Sagovornik Dnevnih podsjeća na izjavu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da je samo vlada sa političkim legitimitetom vlada u pravom smislu riječi.
„To je ključna rečenica, jer vlada nije tehničko, nego političko tijelo koje uključuje eksperte tamo gdje je potrebno”, ocjenjuje Đenero.
Sagovornik Dnevnih ističe da Crna Gora nema snažnu javnu upravu, pa da može institucionalno rješavati probleme koje proizvede politička kriza.
„Tu privilegiju ima, recimo Italija, pa kada je politička arena tamo nestabilna, ulogu kabineta tzv. ekspertske vlade, vrlo efikasno preuzimaju institucije. Vi to, nažalost, nemate i jedini način na koji možete imati neku solidniju situaciju jeste da dobijete političku vladu koju naravno, moraju činiti ljudi koji razumiju resore kojima upravljaju. Vladu ne mogu voditi eksperti jer vlada nije tehničko nego političko tijelo, koje mora imati podršku eksperata, ali saglasno javnim politikama. Crna Gora trenutno ima situaciju da nema čak ni ekspertsku vladu, ona to nikada nije ni bila u pravom smislu riječi, ali kako god da se zove vaša vlada, podrška parlamentarne većine više suštinski ne postoji, ona se rasula. Zato Crna Gora trenutno nema izvršnu vlast“, ocjenjuje Đenero.
Ističe da je napravljena velika greška uklanjanjem kompetentnih ljudi sa važnih pozicija, zbog čega danas nemamo ni onaj nivo funkcionisanja javne uprave koji smo imali prije izbora nove izvršne vlasti.
„Dakle, nemate više ni to, i zaista se nalazite u ozbiljnoj i dubokoj političkoj krizi. A zna se kako se takve krize rješavaju tako što se utvrdi postoji li u parlamentu većina koja podržava vladu koju je izabrala, ili ne postoji. Ako ne postoji, zna se procedura kojom se dolazi ili do većine ili stvaranjem neke nove većine, što mi se ne čini realnim u trenutnim crnogorskim uslovima, ili novim izborima. Lično mislim da bi se novim izborima došlo do solidne većine i nakon toga do čvrste političke vlade koja će moći zaustaviti regresiju i vratiti ‘prosuto mlijeko’ do mjere u kojoj se to može…“, poručuje ugledni hrvatski analitičar.
Đenero smatra da je aktuelna vlast napravila najveću štetu kada je riječ o atlantskom identitetu Crne Gore i da naprije treba vratiti procedure i standarde NATO saveza, te konsolidovati državu i zaštititi je u bezbjednosnom smislu.
„Nakon toga treba napraviti reviziju pogrešnih poteza u javnoj upravi i potom se ozbiljno posvetiti prevazilaženju onog što je izgubljeno na putu pristupanja EU. Istovremeno imate i cijeli niz socioekonomskih problema. Koliko mi je poznato, Crna Gora se u ovoj fazi nije dobro suočavala sa COVID krizom za razliku od situacije sa prošlom vladom. Tu se moraju popraviti stvari, konsolidovati budžet, ekonomija, nakon dvije relativno slabije turističke sezone… Tako da će buduća vlada biti u izrazito teškoj situaciji, ali to su stvari koje se daju popraviti. Jer, Crna Gora nije promašeni projekat, naprotiv, ona je projekat na čvrstim temeljima. Godinama ponavljam jednu istu rečenicu da vam je Evropska komisija visokim zahtjevima oko referenduma napravila uslugu, jer je tada uspostavljen čvrst legitimitet državne samostalonosti. To je kapital koji Crna Gora ne smije prokockati”, poručuje sagovornik Dnevnih.
Upitan koliko se u Hrvatskoj prate prilike kod nas, Đenero kaže da je njegova država veoma zainteresovana za stabilnost Crne Gore, naglašavajući da su napravljeni propustiu vrijeme kada je riječ o hrvatskoj zajednici u našoj državi.
„Smatram golemim propustom činjenicu da nijesmo reagovali na jednu stvar u izbornoj kampanji koja je do neke mjere doprinijela porazu demokratskih suverenističkih snaga u Crnoj Gori- a to je razbijanje hrvatske zajednice. To je naš predsjednik Vlade shvatio naknadno i zbog toga je, između ostalog, nedavno bio u Crnoj Gori i sastao sa Hrvatima u Boki Kotorskoj. Mislim da je to veoma važna stvar“, ocjenjuje Đenero.
Đenero smatra da insistiranje aktuelne parlamentarne većine da bi prijevremeni izbori, kao i eventualni pad vlade Zdravka Krivokapića, bili izigravanje volje građana iskazane na prošlogodišnjiim parlamentarnim izborima, potpuno pogrešan pristup koji služi za manipulaciju biračima.
„Bila bi riječ o tome da je gospodin Risto Radović formirao samo jednu listu na kojoj bi bili svi od Medojevića do Dritana Abazovića. Međutim, oni su išli, kako sami kažu u „tri kolone”. Ako jedna od triju kolona promijeni poziciju u odnosu na koalicione partnere zbog njihovog pogrešnog vođenja javnih politika, to ne znači izigravanje volje građana. Koliko god su pogrešnih poteza imali gospodin Abazović i ta ekipa u koaliciji „Crno na bijelo” oni su poprilično velik kamen u cipelama druge dvije koalicione liste”, ocjenjuje Đenero.
Crnogorska medijska scena „izbušena” uticajem Beograda
Crna Gora, ističe sagovornik Dnevnih, ima veliki problem zbog uticaja spolja i propagande koja se vodi preko srpskih i prosrpskih medija.
„Činjenica je da je crnogorska medijska scena izbušena uticajem Beograda i onda imate situaciju da hrvatski mediji koji su načelno dobronamjerni, stanje u Crnoj Gori opisuju na osnovu informacija iz medija u Beogradu ili medija pod uticajem Beograda koji su u vašoj državi. Otuda toliko priče o korupciji, kriminalu, o ‘kupovanju’ glasova…”, objašnjava Gjenero.
On upozorava da se, kada je riječ o medijima, dešavaju opasni procesi.
„Ovdje imate situaciju da je Šolak vlasnik Nove TV i NI i da konzorcijum Adria medija i Telekoma Srbije pokušava ući u Hrvatsku sa konkurentom NI, tobože sa Blumbergovom franšizom. To je jedan jako opasan i štetan projekat kojeg Aleksandar Vučić, u okviru svog projekta ‘srpskog sveta’, radi veoma planski. U Hrvatskoj se, nažalost, na to zasad ne gleda sa dovoljno pažnje”, ocjenjuje Đenero..
Ipak, kako ističe, postoji dobar izuzetak Jutarnji list koji ima jednog Vladu Vurušića, čovjeka koji je odrastao u Moskvi i koji jako dobro razumije Rusiju i igre ruske i srpske „meke moći“.