DF bi da izbriše genocid i Srebrenicu iz Rezolucije o genocidu u Srebrenici

Za rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja je u skupštinskoj proceduri i o kojoj bi parlament trebao da se izjasni do kraja sjednice prvog redovnog zasijedanja Skupštine, dvije grupe poslanika podnijele su 18 amandmana.

APSOLUTNA NEGACIJA

Grupa poslanika oko predizborne koalicije „Za budućnost Crne Gore“, Slaven Radunović, Simonida Kordić (DF), Branko Radulović (PZP) i Dragan Ivanović (SNP) predloženim amandmanima potpuno mijenja smisao predložene rezolucije, brišući svaki pomen Srebrenice i genocida počinjenog na teritoriji tog mjesta u julu 1995. godine.

Oni predlažu i izmjenu naziva tog dokumenta u: „Rezolucija o zločinima na prostoru Bosne i Hercegovine i cijele Jugoslavije“.

U obrazloženju predloženih osam amandmana poslanici kažu da se njima osuđuju svi zločini na teritoriji BiH i čitave teritorije bivše Jugoslavije sa „punim pijetetom prema svim žrtvama konstatujući da su svi jednaki pred zakonom“, te da se bez želje da prave razliku između žrtava „najoštrije osuđuju svi zločini počinjeni tokom građanskih ratova u bivšoj Jugoslaviji“.

KOMPROMIS

Druga grupa poslanika, oko koalicije „Mir je naša nacija“ u kojoj je pored Albina Ćemana, Moma Koprivice, Borisa Bogdanovića i Miodraga Lekića i poslanica PZP Branka Bošnjak, predložila je takođe promjenu naziva rezolucije. Njihov prijedlog je da se dokument zove: „Rezolucija o genocidu u Srebrenici i drugim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije“.

Oni predlažu i da se doda stav kojim se osuđuju pokušaji „pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački“.

Takođe, predlažu da se uz 11. jul, kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici ustanovi i dan sjećanja na žrtve zločina počinjenih na prostorima bivše Jugoslavije. Jednim od amandmana dodaje se i stav kojim se izražava potreba da se kritički sagleda postupanje domaćeg pravosuđa u pogledu procesuiranja ratnih zločina, te se „ohrabruju nadležni pravosudni organi da do kraja istraže i procesuiraju ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore u navedenom periodu“.

U obrazloženju predlagači kažu da se ovim amandmanima osuđuje genocid u Srebrenici, ali i svi drugi zločini počinjeni na prostorima bivše Jugoslavije i konstatuju se odluke nadležnih međunarodnih sudova o genocidu u Srebrenici.

Takođe, kaže se dalje, pravi se jasna razlika da je za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine, odgovornost isključivo na pojedincima i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački.

GENOCID

Žalbeno vijeće Mehanizma za krivične sudove u Hagu potvrdilo je prošlog utorka kaznu doživotnog zatvora bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću za genocid u Srebrenici, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti – progon, ubistva, deportaciju i druga nehumana djela prema civilima tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Žalbe Mladića i njegove odbrane, da mu, između ostalog nije obezbijeđeno fer suđenje, u potpunosti su odbijene, iako je po svakoj tački sutkinja Priska Nijambe imala izuzeto mišljenje od žalbenog vijeća.

Mladić je, prethodno, i prvostepenom presudom osuđen na doživotni zatvor, sa obrazloženjem da je „značajno doprinio izvršenju genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine“.

RELATIVIZACIJA

Skandalozna relativizacija genocida u Srebrenici i dovođenje u pitanje kredibiliteta Haškog tribunala od ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića u Skupštini Crne Gore krajem marta, rezultiralo je tada serijom oštrih reakcija sa značajnih međunarodnih adresa.

Leposavićevu ostavku tražile su tada gotovo sve političke partije osim onih koje čine parlamentarnu većinu, ali i neke organizacije civilnog društva, a sam ministar, pa i Vlada, nevješto su pokušavali da se izvuku iz skandala.

Kasnije je i sam premijer Zdravko Krivokapić tražio ostavku Leposavića zbog relativizacije genocida u Srebrenici, što je ovaj odbio, a što je natjeralo predsjednika Vlade da podnese Skupštini prijedlog da se ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava razriješi sa te funkcije.

O ovom prijedlogu, koji su oštro napadali poslanici DF-a, Skupština bi trebala da se izjasni danas.

REZOLUCIJA

Poslanici tog političkog saveza su tokom prošlonedjeljne parlamentarne rasprave eksplicitno saopštili da neće glasati za rezoluciju o genocidu u Srebrenici, dok su predstavnici Ure kazali da će je podržati uz određene korekcije teksta kroz amandmansko djelovanje.

Predstavnik predlagača, poslanik BS-a Ervin Ibrahimović kazao je da su spremni da mijenjaju tekst na način da bude prihvatljiv za sve, ali koji će jasno potcrtati da se desio genocid u Srebrenici.

Pobjeda je kontaktirala predstavnike predlagača rezolucije sa pitanjem da li su im prihvatljivi amandmani koje je predložila grupa poslanika oko koalicije „Mir je naša nacija“, međutim niko od njih nije bio voljan da ih komentariše bez prethodne analize.

ZAMJENA TEZA

Tokom skupštinske rasprave o rezoluciji poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović objašnjavajući zbog čega poslanici tog bloka neće glasati za rezoluciju kazao je da je ona usmjerena protiv srpskog naroda.

– Sadržaj ovog teksta je pokušaj satanizacije srpskog naroda. Ovo je samo nastavak politike bivšeg režima, koja počiva i počivala je na čistoj mržnji prema srpskom narodu. Krajnja namjera ovakvih projekata je da se baš Srbi natjeraju da govore da ovaj teški zločin u Srebrenici nazovu genocidom. Onda je otvoren i put da se srpski narod proglasi za genocidni narod – rekao je on.

Na to mu je odgovorio poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović rekavši da ne postoje genocidni narodi, već samo zločinci i hulje i da je riječ o zamjeni teza.

– Nijednom zdravorazumskom biću ne pada na pamet, pa ni nama koji smo potpisnici ovog dokumenta da proglašavanjem zločina u Srebrenici genocidom, targetira bilo koji narod i da ustvrdi da je čitav narod genocidan. Ne postoje genocidni narodi. Postoje zlikovci, ratni zločinci i hulje koji moraju biti upisani sramnim slovima u našu istoriju, koji ne mogu biti predstavljani ratnim herojima i uzorima – kazao je Šehović.

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković ocijenila je tokom rasprave da genocid u Srebrenici nije političko, nego civilizacijsko pitanje.

– Danas negirati ili umanjivati genocid u Srebrenici, isto je što i umanjivati Holokaust ili Jasenovac. Oni koji u Ratku Mladiću vide samo Srbina najveći su neprijatelji srpskog naroda. Poricanje genocida je posljednji stepen genocida – kazala je ona.

Prema njenim riječima, danas su Srbi na vlasti sljedbenici Šešelja i Miloševića, oni isti koji su zapalili bivšu Jugoslaviju, a ta valst u Beogradu danas kontroliše makar dvije trećine vlasti u Crnoj Gori.