Demokratija će biti jača kada svi budu imali slobodan pristup informacijama

Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama predviđa proaktivno djelovanje organa i distribuciju onih informacija koje su od najvećeg značaja za građane – poručila je ministarka javne uprave, digitalizacije i medija Tamara Srzentić na okruglom stolu u organizaciji tog Vladinog resora, na kojem su iznešeni prijedlogozi i sugestije u cilju unapređenja predloženog zakonskog rješenja.

“Slobodan pristup informacijama temeljno je i univerzalno ljudsko pravo, a otvorena i transparentna Vlada je naš strateški imperativ”, kazala je Srzentić.

Ona je istakla da je promovisanje boljeg uvida u razne informacije u vezi sa radom Vlade, ključno za demokratiju i čini temelj za izgradnju povjerenja u javnu upravu. Demokratija će biti jača, onda kada svi budu imali slobodan pristup informacijama i kada uzmu aktivno učešće, baš kao što će slabiti ako se ljudima uskrati smislen pristup.

Prema njenim riječima, ovo pravo treba da građanima otvara put da bez posrednika, stvarno i odgovorno učestvuju u vršenju javnih poslova i procesu donošenja odluka. I to je suština slobodnog pristupa informacijama.

“Zakon o slobodnom pristupu informacijama važna je poluga napretka, ali predstavlja samo vrh ledenog brijega, kao i osnovu. Sada, kada zajedno osmišljavamo nove standarde, trebamo da ih odmah koristimo i ujedno radimo na jačanju naših internih kapaciteta, na uspostavljanju pravog sistema upravljanja, mjerljivih ciljeva i rezultata, a sve kako bismo osigurali proaktivniju distribuciju onih informacija koje su od najvećeg značaja za naše građane”, istakla je Srzentić.

Ističe da svijest i postojeću praksu moramo mijenjati, te smatra da će demokratija će biti jača kada svi budu imali slobodan pristup informacijama.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je saopštio da je Vlada apsolutno posvećena povećanju ukupne transparentnosti i dostupnosti građanima. U tom pravcu vide i ovo zakonsko rješenje.

“Želimo da raskinemo sa nekom prethodnom praksom. Više ništa ne želimo da bude tajna “, kazao je Abazović na okruglim stolu povodom inoviranog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

“Vlada želi da raskine sa prethodnom praksom gdje građani Crne Gore nisu mogli da znaju potpune podatke koji se tiču javnog dobra. Najvažnije je saopštiti građanima da imaju mogućnost da znaju sve procese koji se dešavaju u zemlji i kako se organi ophodne prema određenim pitanjima i da isti imaju obavezu da im odgovaraju na vrijeme. To je suština ovog zakonskog rješenja. Ovo zakonsko rješenje veliki je napredak u odnosu na ono što je bio prethodni slučaj. Nadam se da će i u praksi doći do velikog napretka u odnosu na prethodni period”, naglasio je potpredsjednik Abazović.

On smatra da da više ništa ne treba da bude tajna i da svi organi treba da skinu stepen tajnosti sa brojnih dokumenata.

“Izuzev onih koji se tiču nacionalne bezbjednosti i slično. Treba da budemo otvoreni i nemamo što da krijemo od građana. Država je servis građana”, kazao je on.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori ambasadorka Oana Kristina Popa saopštila je da je pravo na slobodan pristup informacijama osnovno pravo, inkorporirano u Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, crnogorski Ustav, te u Povelju EU o osnovnim pravima, kao i važan element u pregovorima o pristupanju EU.

Ona ističe da tajnost stvara plodno tlo za korupciju.

“Javna uprava koja je efikasna i orijentisana ka građanima treba da osigura da svi mogu pristupiti relevantnoj dokumentaciji, a posebno nadzorne organizacije i novinari, koji u suprotnom ne bi mogli da svoj posao obavljaju profesionalno i u interesu građana”,naglasila je ambasadorka.

V.d. generalna direktorica za normativno uređenje sistema javne uprave i harmonizaciju propisa Danijela Nedeljković Vukčević, kazala je da se ovim predlogom značajno prošio spisak informacija koje će se objavljivati proaktivno i prihvaćena je preporuka da se građanima ne mogu naplatiti dokumenta, odnosno informacije za koje je organ imao obavezu da ga proaktivno objavljulje.

“Osnažili smo obavezu proaktivnog objavljivanja informacija. To znači da su organi vlasti obavezni da na određenom mjestu objave određenu vrstu i sadržinu informacija. Dodatno smo izmijenili vodič za pristup informacijama organa vlasti što će dovesti do efikasnije primjene i boljeg snalaženja. Prvi put uvodimo da se u organima vlasti mora izričito odrediti službenik za informacije što će doprinijeti efikasnosti ostvarivanja tog prava”, kazala je Vukčević.

Učesnici okruglog stola su iznijeli prijedloge i sugestije u cilju unapređenja predloženog zakonskog rješenja.

Javna rasprava o inoviranom tekstu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SPI počela je 4. juna i završava se danas.