UŽIVO Dukaj: Nismo bili spremni za sajber napade, Agencija za sajber bezbjednost će se veoma brzo uspostaviti

Nastavljena sjednica Skupštine, u sali opet svega nekoliko poslanika.

Vladimir Martinović je tražio da se neradni dan povodom praznika Njegošev dan prenese za ponedjeljak, s obzirom na to da pada u nedjelju, koja je inače neradna.

„Pozivam Vladu da hitno proglasi ponedjeljak za neradni dan“, kazao je Martinović.

Poslanici raspravljaju o prijedlogu o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu.

„Suština izmjena je da se sačuva budžet, ali ne na štetu prava“, kazao je ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač.

Vučurović: U Šavniku držimo čas demokratije

U ime predlagača obratio se Vučurović, koji je kazao da je prijedlog na korist građanima i da je potrebno da u Crnoj Gori profunkcionišu institucije.

Razlog više su, kako kaže, izbori u Šavniku.

„Naši ljudi u Šavniku drže čas demokratije, istrajaćemo na tome“, naveo je Vučurović.

Prema njegovim riječima, Đukanović želi da spriječi napredak, pa zbog toga poziva narod na ulicu.

„Zakazao je protest za sjutra i utekao, umjesto da se isprsi i potpiše da je on organizator“, kaže Vučurović.

Koprivica: Odlaganje izbora udarilo u temelje ustavnog poretka Crne Gore

Koprivica je kazao da je odlaganje izbora „udarilo u temelje ustavnog poretka Crne Gore“.

„Udareno je na jedan od osnovnih postulata, a to je da se izbori održavaju u pravilnim vremenskim intervalima. Pokazalo se da je tom neustavnom izmjenom došlo do produženja vladavine onih koji su poraženi na izborima“, naveo je Koprivica.

Relevantno je, kako dodaje, razmotriti i okolnosti u kojima funkcioniše Upravni sud.

Prema njegovim riječima, zakonitost u radu uprave jedan je od ključnih principa za ostvarivanje vladavine prava.

Paunović: Ustavni sud preopterećen

Poslanica Paunović je istakla da je Upravni sud opterećen velikim brojem predmeta.

„Negativan trend jeste da su pretrpani, pogotovo od strane NVO sektora, zahtjevima za slobodan pristup informacijama“, kazala je Paunović.

Smatra i da su ovakve izmjene poželjne.

“Treba smanjiti ovaj broj bespotrebnih postupaka koji se vode pred Upravnim sudom”, kazala je ona.

Zakon o odlaganju izbora pomogao izbornom turizmu

Koprivica je kazao da se izborni turizam može spriječiti samo ako se održavaju lokalni izbori u jednom danu u svim crnogorskim opštinama.

”Ne samo da izborni turizam nije psriječen nego se desio. Primjer Šavnika govori da je uprkos Zakonu o odlaganju izbora došlo je do izbornog turizma. Zakon o odlaganju izbora ništa nije pomogao već je pomogao izbornom turizmu. U Šavniku gledamo one užasne scene gdje pojedini nasilnici koji dolaze iz Nikšića napadaju ljude iz Šavnika. Ti birači koji su upisani u birački spisak putem falsifikata i dovođenjem u zablunu državnih organa čine krivično djelo. Neka dobro razmisle da li im se isplati da idu u zatvor zbog fotelje”, kazao je Koprivica.

Preko turizma bi se isplatio sistem za korišćenje elektronskih dokumenata

Poslanici su prešli na raspravu povodom Predloga zakona o elektronskom dokumentu.

Poslanik Dragan Ivanović je kazao da Crna Gora na putu prema Evropi mora urediti i elektronska dokumenta uvesti u sistem.

”SNP će dati podršku ovom zakonu. Ovo je način upotrebe elektronskog dokumenta u pravnom prometu upravo u svim segmentima društva. Sa tim dokumentom bi se prešlo na potpuno elektronsko uređenje i riješili bi se korišćenja papira i načina na koji se radilo svih godina unazad. Taj sistem kontroliše i sve turizme koji ulaze u Crnu Goru, koliko god da košta taj sistem sigurno bi se isplatio preko turizma jer gubimo milijardu time što ne kontrolišemo sve turiste koji ulaze i izlaze iz zemlje”, kazao je Ivanović.

Reforma javne administracije jedan od najvećih problema u Crnoj Gori

Poslanik Branko Radulović je kazao da je reforma javne administracije jedan od najvećih problema u Crnoj Gori. Radulović navodi da ”se prema ocjeni mnogih, sa ovakvom upravom ne može ništa postići”.

”Svi su rekli sa ovakvom javnom upravom nemam nam Evrope. Em je brojna, em je korumpirana em je neznavena. To je posljedica partitokratskih odnosa i sa pravom se nosi epitet uhljeba. Mi ne znamo ni broj ljudi koji su u državnoj administraciji. Ko to može izdržati, niko”, dodao je on.

Kako je kazao Predloga zakona o elektronskom dokumentu je ”odlična stvar”.

”Ovo će predstavljati e-upravo i zamijeniće svu papirologiju. Ne samo da ćemo uštedjeti novac nego i kontakt – za koliko vremena možeš da dobiješ dokument, da imaš poptunu dokumentaciju za osivanje firme. Ipak ovaj predlog Zakona mora biti usaglašen sa standardima EU”, kazao je Radulović.

Sajber sigurnost – Crna Gora na 61. mjestu

Lider Liberalne partije, Andrija Popović, kazao je da je posebno važan problem sajber sigurnosti.

”Priču o digitalizaciji pararelno prati segment sajber sigurnosti. Radi se o skupu tehnologija, procesa i praksi dizajniranih da zaštite mreže, uređaje, programe i podatke od napada, oštećenja ili neovlašćenog pristupa. Prema globalnom indeksu sajber sigurnosti, Crna Gora zauzima 61. mjesto od 175 država članica. Viđeli smo što nam je donijela sajber (ne)sigurnost, potpuno je urušila državu od čega se još oporavljamo. Vjerujem da ćemo u nekom narednom periodu ipak imati neke instrumente i kroz ovaj Zakon koji će ubuduće spriječiti takve upade”, kazao je Popović.

Obezbijediti besplatan WIFI gdje god postoje mogućnosti

Poslanica Jovanka Bogavac kazala je da je jedan od problema na koji može naići implementacija ovog Zakona nedovoljna pokrivenost internetom.

”Prilično je visoka cijena za stabilni internet u odnosu na naš standard. U poređenju sa EU imamo nedovoljno besplatnih WIFI zona. Ministarstvo bi trebalo da obezbijedi besplatan i slobodan WIFI mnogim javnim prostorima i institucijama – u parkovima, trgovima, šetačkim zonama, školama, bolnicama, željezničkim stanicama i gdje god za to postoje mogućnosti. Takođe teško je korišćenje ovih modernih servisa od strane starijih građana, onih sa nižim stepenom obrazovanja. Neophodno je da svi servisi idalje ostanu u klasičnom obliku kako bi i njima omogućili da obavljaju određene operacije”, kazala je Bogavac.

Ministar Javne uprave, Maraš Dukaj, kazao je da Crna Gora nije bila spremna za sajber napade.

”Ne zadnjih dvije godine, nego zadnjih deset godina, nijedno slovo što se tiče sajber bezbjednosti, nije sprovedeno u nadležnim ministarstvima. Sajber napad danas je jedan od najizazovnijih ratova u svijetu. I prije nego što smo imali napad, mi smo angažovali eksperta iz Evropske komisije i radimo na kompletnom novom zakonu o informacionoj bezbjednosti. Taj zakon predviđa formiranje Agencije za sajber bezbjednost koju Crna Gora kao članica NATO-a nije imala. Ta služba će se veoma brzo uspostaviti”, kazao je Dukaj.

On je dodao da Vlada radi i na standardizovanom data centru.

Poslanici su prešli na godišnji izvještaj o radu Fonda za zaštitu depozita za 2019. 2020. i 2021. godinu

Poslanici su prešli na godišnji izvještaj o radu Fonda za zaštitu depozita za 2019. 2020. i 2021. godinu

Direktor Fonda Vojin Vlahović kazao je da je taj projekat u ključnim kriznim danima imao kvalitetnu reakciju čime je očuvana stabilnost finansijskog sistema. Kako je dodao u ranijem periodu agent za plasiranje sredstava je bila Centralna banka dok je sada u toku projekat preko kojeg će se izabrati ”asset menadžer”. Odgovarajući na pitanja ko su najveći deponenti i garantovanih depozita, Vlahović ističe da su depoziti bili na nivou od milijardu i 651 miliona na kraju 2021. godine.

”Od toga su pravna lica imala oko 300.000 a ostalo je bilo na računu fizičkih lica. Tu preovladavaju depoziti po viđenju, štednja nije dovoljno atraktivna za građane jer znamo kakve su bile kamatne stope. Očekujem da će doći do njihovog povećanja. Da li su domaći ili strani građani glavni depozitenti to ne možemo znati jer od banaka ne dobijamo te informacije”, kazao je Vlahović.

Žugić: Aktivnostima CBCG smanjen uticaj krize

Govoreći o Godišnjem izvještaj o radu Centralne banke Crne Gore za 2019, 2020. i 2021. godinu, guverner Radoje Žugić kazao je da je Centralna banka Crne Gore uspjela da realizuje nekoliko akvitnosti kojima je uspjela da smanji uticaj krize na bankarski sistem, njegovo zdravlje i održivost i finansijsku stabilnost.

On je kazao da je 2019. godina bila godina visokog ekonomskog rasta kada je prvi put donijeta makropludenciona mjera koja se odnosila na ograničavanje ekspanzije nenamjenskih potrošačkih kredita. U toj godini važan je bio i zakon o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju kreditnim garantnim poslovima za ostale davaoce finansijskih usluga i time kompletno objedinili finansijski sektor.

U 2020. godini, godini nepredvidive finasijske krize CBCG je, kako dodaje Žugić, snažno ušla sa ključnim bankarnim indikatorima.

”Tokom trajanja te krize CBCG je donijela 11 paketa mjera davajući podršku realnom sektoru i stanovništvu. MMF je između ostalog kazao da su mjere CBCG bile snažne, pravovremene, adekvatne i u skladu sa dobrom praksom. Sličnu ocjenu dala je i Evropska komisija”, kazao je Žugić. Kako je dodao, tokom te godine sve ključne bilansne pozicije u bankarskom sistemu bilježile su dodatni rast. ”Naročito depoziti koji su bili rekordni”, kazao je Žugić.

Žugić navodi da je krajem septembra ove godine, bilansna suma banka povećana za milijardu i 700 miliona eura odnosno 38,5 odsto.

”Kapital banaka je povećan za 19,6 odsto, a krediti u tom periodu 25,2. Depoziti rastu za milijardu i 500 miliona eura odnosno 43,6 odsto što pokazuje visoko povjerenje u bankarski sistem”, kazao je Žugić.

Poslanik Dejan Đurović kazao je da zbog diskutabilnog rada Centralne banke je još uvijek nejasno u kakvom je stanju naše bankarski sistem.

”Pitanje je da li je urađen stres test svih banaka na pravi način kao i šta će biti ako neka privatna ili državna preduzeća pođu u stečaj. Pitanje je šta će biti ako nekretnine krenu da padaju kao što se dešava u SAD i Kini i znamo da su oni glavni kolateral u ovom sektoru”, kazao je Đurović.

Žugić je poručio da politika ne stanuje u Centralnoj banci.

”Vi ste vlast radite kako hoćete, mijenjajte, radite. Nadam se da je potrebno sačuvati elementarnu supstancu zdravog tkiva naše ekonomije. Odgovornost je na vama, mi smo svoje uradili i dobili najveće moguće ocjene od svih reputabilnih institucija kao i od Evropske komisije”, poručio je Žugić.

Danas je nastavak Treće sjednice Skupštine Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2022. godini, a na sjednici bi trebalo da se rasprava o više prijedloga zakona, među kojima su i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore; prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obligacionim odnosima; prijedlog zakona o izmjenama Zakona o parničnom postupku; prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vanparničnom postupku; prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu; prijedlog zakona o elektronskom dokumentu…