Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) da preuzme inicijativu i blagovremeno pripremi potrebne preduslove da bi se poboljšali kontrola i transparentnost biračkog spiska u susret predsjedničkim izborima.
“U uslovima kada su političari opstruirali reformu izbornog zakonodavstva, kad nije bilo političke volje da se stvore zakonski preduslovi da se birački spisak ozbiljno reformiše, MUP mora otvoriti nove mehanizme kontrole i transparentnosti koji, makar i u manjem obimu, mogu omogućiti povjerenje u izborni proces”, kazala je Zamjenica programske direktorice CDT-a, Milena Gvozdenović.
Ona je ispred CDT-a pozvala MUP da, po ugledu na ranije dobre prakse, formira tim sastavljen od predstavnika ove institucije, predstavnika kandidata koji učestvuju na izborima, te NVO-a akreditovanih za praćenje izbornog procesa.
“Ovaj tim bi trebao omogućiti svim članovima/cama direktan uvid u registre koji čine birački spisak i brzu dostupnost svih potrebnih podataka zainteresovanim stranama, te dati odgovore na pitanja vezana za birački spisak koja interesuju medije. Napominjemo da su ovi modeli postojali u prethodnim izbornim pocesima i da su, po ocjeni domaće i međunarodne javnosti, povećali povjerenje u birački spisak i izbore uopšte”, kazala je Gvozdenović.
Takođe, poziva MUP da pripremi i, odmah nakon zatvaranja biračkog spiska, izvrši deduplikaciju otisaka prstiju, odnosno da provjeri tačnost biračkog spiska AFIS sistemom.
“Potrebno je ovaj proces učiniti potpuno transparentnim na način da sve zainteresovane strane mogu prisustvovati deduplikaciji i njene rezultate učiniti javnim.
Dalje, potrebno je omogućiti javnosti da stekne uvid u proces punjenja stanica za glasanje, tj. pronaći način da se ostvari potpuna kontrola ovog procesa da bi svi bili sigurni da li su u ovim stanicama samo oni koji su upisani na tom biračkom mjestu”, poručila je Gvozdenović.
MUP, takođe, mora dati odgovore na pitanja koliko tačno građana Crne Gore i dalje nema novu ličnu kartu, tj. ličnu kartu koja je postala važeći dokument nakon osamostaljenja države. Potrebno je obaviti adekvatne terenske kontrole i javno saopštiti njihov ishod, te objasniti da li su ovi građani upisani u birački spisak i kako je moguće da država i dalje ne zna ko su joj ljudi u njenim evidencijama.
“Na kraju, i ne manje bitno, napominjemo da smo na proteklim lokalnim izborima imali izuzetno negativno iskustvo sa call centrom MUP-a i sajtom biraci.me koji nijesu bili dostupni u značajnom dijelu izbornog dana. Ova pojava je izazvala pometnju u jer veliki broj građana nije imao način da provjeri na kom biračkom mjestu glasa. MUP na vrijeme mora obezbijediti dovoljan broj telefonskih linija i nesmetano funkcionisanje sajta kako bi se odagnale sumnje u opstrukcije izbornog procesa i povećala njegova transparentnost”, dodaje Gvozdenović.
Sređivanje biračkog spiska, zaključuje, zahtijevaće dosta političke volje, enegrije i hrabrosti. Dok čekamo političke elite i izvršnu vlast koja je zainteresovana za ovaj poduhvat, ovo su su mjere koje samo djelimično mogu poboljšati kontrolu i transparentnost biračkog spiska i učiniti da ovi izbori prođu u koliko-toliko prihvatljivom nivou transparentnosti.