Crnogorsko zakonodavstvo, uz sve protivrječnosti, pruža solidnu osnovu za borbu protiv dezinformacija, ali je nužno prići njegovom unapređenju, kao i strateškom osnaživanju. Ciljevi budućih strateških dokumenata i regulatornih rješenja bi trebalo da budu: očuvanje slobode izražavanja, svođenje rizika na najmanju moguću mjeru, osnaživanje društva da se nosi sa dezinformacijama, i povećanje transparentnosti i odgovornosti. Ovo su ključni zaključci analize “Traženje ravnoteže: odgovor na dezinformacije i zaštita slobode izražavanja” autora Sergeja Sekulovića, koju je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pripremio u okviru svojih aktivnosti na polju borbe protiv dezinformacija i negativnih stranih uticaja.
Kako se ističe, polarizacija u crnogorskom društvu, partijske borbe i teškoće postizanja konsenzusa oko osnovnih vrijednosti otvaraju prostor za razne negativne uticaje.
“Opasnosti su ogromne, bilo da se radi o organizovanom miješanju trećih strana s ciljem uticaja na javno mnjenje i izborni proces ili zloupotrebi borbe protiv dezinformacija od strane nacionalnih vlasti u cilju gušenja opozicije i učvršćivanja sopstvene moći, pa sve do ograničenja slobode govora od strane korporacija na proizvoljan način sa ciljem promovisanja sopstvene ideološke pozicije”, navodi CDT.
Države različito pristupaju problemu dezinformacija, pa je u analizi dat osvrt na iskustva pojedinih demokratskih država.
“Ono što se uočava u pristupu zemalja EU je da se restriktivnim mjerama pokušavaju razotkrivati dezinformacije i smanjiti vidljivost sadržaja, dok se proaktivnim mjerama, dugoročno i sistemski, jača medijska pismenost i poboljšava društvena otpornost”, navodi CDT.
Demokratija i ljudska prava se, ističu, moraju braniti.
“Zato odgovor na dezinformacije mora biti ozbiljan i dobro izbalansiran”, navodi se u analizi.
Potrebno je, kažu, usvojiti Medijsku strategiju koja će tretirati na adekvatan način pitanja dezinformacija i govora mržnje, te ubrzati implementaciju Strategije sajber bezbjednosti.
“Na zakonodavnom planu, neophodno je izmijeniti i dopuniti Zakon o medijima i Krivični zakonik Crne Gore, donijeti Zakon o informacionoj bezbjednosti, te precizirati govor mržnje kroz krivično zakonodavstvo”, navodi CDT
U skladu s ranijim preporukama CDT-a potrebno je uspostaviti parlamentarni odbor koji bi se bavio neželjenim stranim uticajima i dezinformacijama.
“O uspješnoj borbi protiv dezinformacija se ne može govoriti bez jačanja medijskog profesionalizma i medijske pismenosti, a za to je potrebna aktivna uloga i podrška države. Konačno, potrebno je i da državni organi razvijaju svoje komunikacione strategije dajući tačne i brze informacije”, ističe CDT.