U šestom nastavku 35. sjednice Ustavnog odbora, danas je saslušano još troje kandidata za sudije Ustavnog suda. Na pitanja članova Odbora, danas su odgovarali Edmond Ujkaj, Azra Cama i Maja Šćepanović.
Sjutra su pred Odborom Snežana Jonica i Amer Šukurica, najavljeno je iz Skupštine Crne Gore.
Poslanik Liberalne partije (LP) Andrija Popović pitao je kandidatkinju Camu kakav je njen odnos prema Crnoj Gori kao suverenoj i nezavisnoj, kao članici NATO-a, i državi koja je podmakla na putu za kandidata za EU.
Kandidatkinja Cama je poručila da je Crna Gora suverena i nezavisna, i “nikako drugačije”.
– Podržavam evropski put i smatram da smo na koraku do njega jer smo učinili mnogo. Iskreno se nadam da oni od kojih zavisi izbor sudija Ustavnog suda neće zaustaviti taj put – kazala je ona.
Cama smatra da ne postoji kandidat koji nema kvalitete i reference, a da je Odbor tu da na osnovu nijasni donese odluke.
Ustav prepoznaje mirna okupljanja
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović pitao je kandidatkinju Azru Camu koji je njen stav prema mirnim protestima.
– U kojoj mjeri i na koji način se protest može smatrati demokratskim a kada ga treba shvatiti kao događaj koji ugrožava ustavno-pravni poredak države? Da li protest u kojem se koristi vatreno oružje, blokiraju saobraćajnice, koriste i pale gume, da li se on može nazvati protestom kojim se izražava stav ili kao ugrožavanje ustavno-pravnog poretka države? – pitao je Bojović.
Kandidatkinja Cama je kazala da je Ustav jasan – mirno okupljanje znači da je dozvoljeno.
– Sve drugo što bi moglo da ugrozi, po mojem mišljenju, nije dozovoljeno – kazala je Cama.
Kako je dodala, Ustav prepoznaje mirno okupljanje, i svako koje je mirno je zakonito i ne može nikoga ugroziti.
Sigurne kuće potrebne svim opštinama u Crnoj Gori
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Vesna Pavićević pitala je kandidatkinju Cama da li smatra da bi femicid trebalo uvrstiti u Krivični zakon.
– Krivični zakonik dobro je predvidio, samo pitanje do koje mjere mi to primjenjujemo i poštujemo – kazala je kandidatkinja.
Cama je poručila da ne isključuje uvođenje femicida u Krivični zakon.
– U našem Krivičnom zakoniku itekako je sve dobro i savršeno jer u njima nije učestovavao bilo ko, već jedan od najboljih sudija Crne Gore a to je Petar Stojanović. Tako da gdje on učestvuje sve je savršeno – kazala je Cama.
Kandidatkinja je kazala da je Sigurna kuća potrebna u svim opštinama Crne Gore.
Cama je na početku izlaganja zadržala pravo da se ne izjasni o nacionalnosti.
– Sudija Ustavnog suda mora da posjeduje stručnost i uživa visoki moralni ugled, sve drugo je manje važno – poručila je Cama.
Ujkaj: Percepcija Ustavnog suda nije dobra, potrebno podići saradnju sa javnosti i medjima
Kandidat Edmond Ujkaj poručio je da percepcija javnosti Ustavnog suda nije toliko dobra.
– Iako percepcija javnosti nije toliko pozitivna, Ustavni sud treba svakako da postoji. Ustavni sud je garant pravnog poretka jedne države, vladavine prava i jednog sigurnog napretka naročito ove zemlje – kazao je Ujkaj odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Jovanke Laličić koju je interesovalo kako bi on doprinio da se stanje u Ustavnom sudu poboljša i da se široka javnost bolje upozna sa radom i problemima u Ustavnom sudu.
On smatra da je za poboljšanje te percepcije potreban dogovor svih koji su angažovani u Ustavnom sudu povodom daljeg otvaranja ka javnosti.
– Iako postoji ta veb stranica, trebalo bi da nađemo načine da saradnju sa javnosti i medijima podignemo na viši nivo – rekao je Ujkaj, dodajući da uporedo sa tim ide unaprjeđivanje rada i efikasnosti suda.
Laličić ga je pitala i koje karakterne osobine bi trebalo da ima svaki kandidat za sudiju Ustavnog suda, i koje bi njega preporučile za ovu poziciju.
Ujkaj je kazao da bi sudiju Ustavnog suda, osim toga što je ugledni građanin, trebalo da krasi njegovo/njeno dokazivanje u dosadašnjem radnom angažmanu, u pristupu radu, i u odgovornosti koju iskazuje na preuzetim poslovima.
– Smatram, iako sam relativno mlad za ovu poziicju, da bih uz odgovoran, častan, pošten i ozbiljan pristup, poslu koji bi mi se povjerio, dokazao i opravdao povjerenje ovog visokog doma – kazao je kandidat.
Ozbiljan posao riješio bi problem nagomilanih ustavnih žalbi relativno brzo
Poslanica Građanskog pokreta URA Suada Zoronjić pitala je kandidata Edmonda Ujkaj da li postoji plan ili strategija kako bi doprino da se broj nagomilanih ustavnih tužbi smanji. Ujkaj je kazao da plan i strategija djelovanja zahtijeva ozbiljan i odgovoran pristup.
– Jedno od rješenja je formiranje trijažnog odjeljenja gdje bi se vidjelo da li se neke žalbe mogu eleminisati jer su nepotpune, neblagovremene, i zbog raznih drugih nedostataka.
Kandidat je kazao da bi trebalo da se nađe način da se nađe ono što je hitnije za rješavanje.
– U saznanju sam da ima tužbi koje su tamo duže vrijeme ali nadam se da odgovornim pristupom svih sudija i ustavno-sudskih savjetnika i kompletne službe Ustavnog suda da bi se ozbiljnim poslom to moglo riješiti u relativno brzom periodu – kazao je Ujkaj.
On je rekao da sada ne bi mogao da iznese kompletan plan i strategiju jer nikakvu odluku tim povodom ne može sam da donese.
– Ali bih se potrudio u saradnji sa kolegama da dođemo do strategije i plana da se ti predmeti rješavaju i da ti skidamo sa dnevnog reda – rekao je on.
Ujkaj je poručio da je dobro što postoji ustavna žalba.
– Na nama je da žalba bude efikasnija i djelotvornija i da se pokažu rezultati u svakodnevnom životu – rekao je Ujkaj.
Problem restitucije zahtijeva značajnu pažnju
Poslanik Liberalne partije (LP) Andrija Popović konstatovao je da u Crnoj Gori postoji ogroman problem restitucije i da pitanje povratka imovine građanima i građankama.
– To traje od Drugog svjetskog rata, da nasljednici i njihovi potomci ne mogu da dođu do zadovoljenja pravde. Ustavni sud praktično se o tome nije izjašnjavao iako shodno članu 150 Ustava, sam je trebalo da pokrene postupak u vezi restitucije – kazao je Popović, ističući da su napravljene tri regionalne kancelarije – Bijelo Polje, Podgorica, Bar čija je mnoga rješenja Vlada Crne Gore, kao drugostepeni organ kasnije poništila.
Popović je ukazao na to da je Ustavni sud decenijama izuzet od tog problema zbog kojegje građanima Crne Gore većinski onemogućen povratak vrijedne imovine.
– A Zakon o pravdenoj restituciji je usvojen prije 20 godina i nekoliko puta mijenjan, ali restitucija je i dalje uglavnom blokirana iako jeste došlo do povraćaja određene imovine – odnosno do pravnične naknade – rekao je Popović.
Ujkaj je kazao da pitanje restitucije zahtijeva značajnu pažnju i adekvatan pristup.
– Ne može se preko toga tako lako preći – poručio je kandidat ističući da je jasno da Zakon o pravednoj restituciji nije ni do dan danas zaživio u mjeri u kojoj je propisano.
– Ali sad da li je Ustavni sud imao prostora da samoinicijativno pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti trebalo bi sagledati sa više aspekata. Taj predmet nijesam nikada analizirao, ali svaki predmet koji bude imalo imao prizvuk toga da se ruši ili ustavnost ili zakonitost sigurno će imati moju pažnju, a nakon sagledavanja svih činjenica donijeću odluku na koju mogu uticati samo dokumenta i argumenti – kazao je on.
Popović je pitao kandidata koji je njegov stav prema LGBT populaciji, osobama sa invaliditetom, Romima i Egipćanima, a Ujkaj je kazao da je sam pripadnik manjinskog naroda.
– Ko može da ima razumijevanja o njihovoj poziciji u društvu ako ja ne? Moji stavovi su dosta, neću baš reći liberalni, ali ja sam građanin svijeta i u koraku sam sa potrebama koje zahtijeva savremeno društvo. Naravno da je potrebno osluškivati potrebe svih ugroženih i pripadnika nacionalnih manjinskih zajednica koje žive u Crnoj Gori koliko to zadire u nadležnosti Ustavnog suda Crne Gore – rekao je Ujkaj.
Dodatne edukacije dobrodošle, bez iskustva u pravosuđu
Poslanica DPS-a Vesna Pavićević pitala je kandidata da li misli da mu je potrebna dodatna edukacija kako bi mu koristile u saradnji sa Evropskim sudom za ljudska prava ili u nekom drugom slučaju.
On je kazao da su edukacije uvijek dobrodošle.
– Niko ne bježi od učenja nečeg novog. Edukacije, seminari, usavršavanja, sve to zahtijeva svaka struka, pogotovo sudija Ustavnog suda – rekao je Ujkaj.
Poslanica Demokratskog fronta (DF) Jovanka Bogavac pitala je da li bi ocjene tokom sudija trebalo da bude kriterijum za izbor sudija Ustavnog suda.
Ona je konstatovala da je Ujkaj imao prosjek 8.55 što je jedan od najviših prosjeka kod kandidata za sudije Ustavnog suda, i pitala ga da li je studirao na albanskom ili na srpskom jeziku.
– U Prištini sam završio studije na albanskom, a specijalističke studije sam završio na Pravnom fakultetu u Podgorici, tako da sam savladao pravnu terminologiju i na albanskom i na crnogorskom jeziku – rekao je Ujkaj, dodajući da je samim time konkurisao za ovlašćenog tumača za albanski jezik, te da je nakon položenog ispita postavljen na tu poziciju.
Bogavac je pitala kandidata da li ima iskustva u pravosuđu, a on je kazao da nažalost nema.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Luiđ Škrelja pitao je kandidata kako bi doprinio rješavanju aktuelne političke krize u Crnoj Gori.
– Za jednog pravnika koji se rukovodi načelima pravde i pravednosti ne bi bilo većeg cilja nego da postanete sudija Ustavnog suda zemlje čiji ste građani. Iako sigurno svaka sudska funkcija zahtijeva odgovornost i nosi veliko breme, nije jednostavno biti sudija i uvijek se u svom poslu treba rukovoditi etičkim kodeksom – rekao je Ujkaj, ističući da misli da pozicija sudije Ustavnog suda zahtijeva znanje, predanost, političku neutralnost i tačno mjerilo pravde i pravednosti.
Škrelja ga je pitao šta bi kao prioritetni zadatak dao sebi kad bi pristupio poziciji sudije Ustavnog suda, a Ujkaj je rekao da je van pameti da prostorije Ustavnog suda prokišnjavaju i nemaju grijanje.
– Prvobitno bi trebalo da se stvore elementarni uslovi za rad kako bi što brže i kvalitetnije završavali posao, koji se već nagomilao, a i onaj koji slijedi – rekao je kandidat.
Ščepanović: Imamo ekspanziju copy/paste mišljenja
Maja Šćepanović drugi put se javlja za sudiju Ustavnog suda.
Pavićević je pitala kandidatkinju kako se “bori s velikim brojem predmeta” .
“Jeste teško i naporno, ali prilično sam dobro organizovana. Imam divni mali tim”, kaže Šćepanović.
Smatra i da sudija Ustavnog suda mora biti dobar pravnik, dobar tumač a ne čitač zakona i da ne dozvoli pritisak.
Kaže da imamo ekspanziju copy/paste mišljenja i da je to “nešto pogubno”.
“Garantujem da moj mipljenje niko ne može da promijeni, uvijek bih koristila mogućnost izdvojenog mišljenja kada moja pravna argumentacija govori drugačije”, kaže Šćepanović.
Bojović je pitao kandidatkinju da li je imala političku podršku prilikom prvog zapošljenja te kako bi riješila veliki broj naomilanih ustavnih žalbi.
Šćepanović na pitanje o političkoj pozadini odgovara jasno – “ne”.
Zoronjić je pitala kako bi povratila povjerenje građana u sudsku vlast te što ako ustavna žalba bude proglašena nedjelotvornim pravnim lijekom.
“Trebalo je vrijeme da ustavna žalba postane djelotvoran pravni lijek”; ocjenjuje Šćepanović.
Prema njenim riječima, česte personalne promjene ne donose korist te da mogu da stvore probleme.