Svaki naš dan mora biti posvećen borbi protiv svih vrsta nasilja. Naš svaki napor mora imati za cilj da Crna Gora postane društvo koje ne toleriše bilo koju vrstu nasilja, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović na zasijedanju Ženskog parlamenta.
Predsjednik Skupštine je ukazao da se iz godine u godinu suočavamo sa zabrinjavajućim podacima, da je tokom života svaka druga žena izložena nekoj vrsti nasilja.
“Upozoravajuće je i da je u Crnoj Gori tokom prošle godine svaka peta žena bila žrtva nekog oblika nasilja. Činjenice govore da je nasilje najrasprostranjeniji oblik kršenja temeljnih ljudskih prava na svijetu, da su mu izložene žene svih uzrasta, obrazovnog i ekonomskog statusa i da veliki broj ovih djela ostaje neprijavljen”, naveo je Brajović.
Kako je rekao, Crna Gora godinama ulaže napore kako bi se izborila sa tim problemom.
“Prije svega mislim na usvajanje kvalitetnih zakona u Skupštini Crne Gore koji regulišu ovu oblast, ratifikovanje međunarodnih konvencija i protokola. Moramo, takođe, istaći važnost međuresorne saradnje, kao i saradnje sa civilnim društvom, te kreiranja efikasnih mjera kako bismo zaštitili žrtve nasilja i adekvatno kaznili počinioce”, dodao je Brajović.
Iduće godine, podsjetio je, navršava se 20 godina otkad je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio Rezoluciju 1325 “Žene, mir, bezbjednost” – najvažniji dokument koji se odnosi na ulogu žene u postizanju mira i bezbjednosti.
“Rezolucija tretira ulogu žene u pitanjima bezbjednosti onako kako bi trebalo tretirati svako pitanje, dvojako: i kao akterku i kao nekoga na koga se određeni set politika i mjera odnosi. Ne pominjem slučajno ovu Rezoluciju. U njoj se države članice pozivaju da uključe više žena na svim nivoima odlučivanja u institucijama koje se bave sprječavanjem sukoba, te da vode računa o potrebama žena i djevojčica u konfliktnim i postkonfliktnim područjima, ali i u procesima migracija”, istakao je predsjednik Skupštine.
Rezolucija, kako je naglasio, ipak predstavlja mnogo više od toga.
“Bezbjednost društva ne podrazumijeva samo odsustvo konflikta, kao što ni bezbjednost pojedinca nije samo odsustvo ugroženosti života. Zato je Rezolucija 1325 poziv i na veće učešće žena na mjestima odlučivanja, kao i podrška ekonomskoj nezavisnosti i osnaženosti. To je i poziv za kreiranje javnih politika uz puno uvažavanje uticaja koje te politike imaju i na muškarce i žene. Rezolucija predstavlja i borbu protiv sterotipa i patrijarhalnih obrazaca, koji su često inicijalna kapisla za rodno zasnovano nasilje”, ocijenio je Brajović.
Kako je naveo, ukazivanjem na te pojave i borbom institucija i svih nas kao pojedinaca, stvaraju se dugoročno stabilna, bezbjedna i prosperitetna društva.
“Uvjeren sam da je za ostvarenje svih pomenutih ciljeva preduslov veće učešće žena na svim pozicijama odlučivanja. Zato bi bilo dobro da ovaj skupštinski saziv, prilikom razmatranja Zakona o izboru odbornika i poslanika, da jasnu podršku zahtjevu Ženske političke mreže o povećanju minimalne kvote poslanica na 40 procenata. To će biti prilika za sve političke subjekte da pokažu svoju odgovornost za politički dijalog i iskrenu opredijeljenost da stvaraju društvo pune ravnopravnosti”, uvjeren je Brajović.
Kazao je i da je današnji dan bio važan datum u našoj bivšoj državi.
“29. novembar treba da nam bude podsjetnik da su žene u poslijeratnoj Crnoj Gori i tadašnjoj Jugoslaviji izborile pravo glasa, pravo da se obrazuju i ravnopravno učestvuju u svim društvenim procesima. Emancipatorska uloga i tada postignuti rezultati u mnogim oblastima su temelj današnje Crne Gore. Naša je obaveza da pišemo nove stranice istorije, da zajednički težimo društvu u kojem će suštinska ravnopravnost zaista biti i postignuta”, zaključio je Brajović.