Bičik: Okončati mandat aktuelne vlade i otvoriti put za nove izbore

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Vladimir Bilčik rekao je da rješenje političke krize u Crnoj Gori, leži u okončanju mandata aktuelne vlade i raspisivanju novih parlamentarnih izbora. U autorskom tekstu za The Parliament, Bilčik poručuje da Podgorica više nema vremena za gubljenje.

Tekst Vladimira Bilčika prenosimo integralno:

Iako je Crna Gora jedna od najmlađih zemalja svijeta, poznata je kao predvodnik u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Crna Gora je do danas otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorila.

Članica NATO-a sa zadivljujućom jadranskom obalom i dramatičnim planinskim vijencima, Crna Gora je proglasila nezavisnost od Državne zajednice sa Srbijom nakon pažljivo praćenog referenduma 2006. Nakon što je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2008. godine, zemlja je zvanično započela proces pridruživanja u junu 2012.

U principu, Crna Gora bi trebala da ima direktan put ka pristupanju bez većih prepreka da postane sljedeća država članica EU.

Za razliku od nekih drugih zemalja Zapadnog Balkana, Crna Gora nema dugotrajan bilateralni spor sa susjednom državom. Njeni građani su dosljedno davali ogromnu podršku pristupanju EU, a prema anketama ta podrška je oko 70 odsto u korist članstva u EU.

Sa brutalnim agresivnim ratom Rusije u Ukrajini, Crna Gora je takođe pokazala stopostotnu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sve sankcije prema Moskvi.

Ruska invazija na Ukrajinu preoblikovala je politiku proširenja EU.

EU je 2022. godine dočekala tri nove zemlje kandidata: Ukrajinu i Moldaviju u junu i Bosnu i Hercegovinu u decembru. Unija posvećuje više političke pažnje stanju u procesu pristupanja.

Istovremeno, međutim, do kraja 2022. godine različiti akteri EU su primijetili da Crna Gora više ne juri rči ka bloku, već da u najboljem slučaju stoji u mjestu. Šta se desilo?

Prošlog ljeta Vlada u Podgorici izgubila je većinsku podršku u Skupštini, Narodnom parlamentu. Od tada Crna Gora tone u sve dublju političku krizu. Prošlog oktobra, Evropska komisija je ocijenila da su „politička nestabilnost, nestabilnost vlade i tenzije“ ometali značajan napredak na planu reformi, a potom i na putu pridruživanja zemlje EU.

Najnovija i ozbiljna eskalacija političke krize dogodila se pred Božić. Skupština Crne Gore usvojila je 12. decembra 2022. kontroverzni zakon kojim se ograničavaju ovlašćenja predsjednika, uprkos činjenici da je takav Zakon išao direktno protiv hitnog mišljenja Venecijanske komisije.

Ovo je bio veliki izazov za dugogodišnje evropske ambicije Crne Gore, uključujući poštovanje ustavnosti i principa vladavine prava.

EU i međunarodna zajednica upozoravale su Crnu Goru na usvajanje ovih amandmana i iznova naglašavale apsolutnu hitnost izbora sudija za Ustavni sud zemlje, što ni ona nije učinila.

Shodno tome, i po prvi put u istoriji zajedničkih parlamentarnih sastanaka, nisam imao izbora nego da otkažem zakazani 21. sastanak POSP u Strazburu prošlog decembra.

Šta je izlaz iz trenutnog ćorsokaka? Potreban je brz politički dogovor u Crnoj Gori da bi se okončao mandat aktuelne vlade i otvorio put za nove parlamentarne izbore.

Istovremeno, lideri iz cijelog političkog spektra moraju ubrzati reforme evropskih integracija kako bi ispunili očekivanja ogromne većine građana Crne Gore koji podržavaju budućnost svoje zemlje u EU. Podgorica više nema vremena za gubljenje.