Ministarstvo pravde ljudskih i manjinskih prava jedno je od najvažnijih organa u pregovorima sa Evropskom unijom a činjenica da Crna Gora nema šefa tog resora može uticati na dalji napredak u procesu pridruživanja, ocijenili su sagovornici Pobjede.
Skupština Crne Gore sredinom juna smijenila je ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića nakon što je relativizovao i negirao genocid u Srebrenici. Evropska komisija je pozdravila tu odluku crnogorskog parlamenta istovremeno poručujući da što prije očekuju izbor novog ministra kako bi se nastavio rad u ključnim poglavljima 23 i 24. Vlada je odlučila da do, imenovanja novog ministra pravde koje je neizvjesno zbog zategnutih odnosa u vladajućoj koaliciji, tim resorom koordinira ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.
Ključni resor
Glavna pregovaračica sa Evropskom unijom Zorka Kordić, odgovarajući na pitanje koliko na dalji napredak u pregovorima može uticati to što Crna Gora trenutno nema ministra pravde a gledajući krizu u vladajućoj koaliciji to mjesto može biti upražnjeno i na duži period, kaže da je taj resor definitivno jedan od najvažnijih u sistemu pregovora s EU, imajući u vidu nadležnosti u vladavini prava, naročito senzitivnim oblastima poglavlja 23 koje se odnose na sistem pravosuđa, borbu protiv korupcije i temeljna prava.
– Zbog toga, institucionalna odgovornost i vizija u okrilju rada ovog ministarstva biće ključne za dalji napredak u procesu. Aktuelno rješenje koordinacije povjerene ministru unutrašnjih poslova pozitivno će uticati na međusobnu sinergiju između poglavlja 23 i 24 koja je neophodna za ispunjavanje privremenih mjerila. Uz dva novoimenovana državna sekretara, od kojih će jedan upravljati radnim timom za poglavlje 23, kao i obnovljena članstva u oba tima i snažno učešće civilnog sektora, imamo šansu za odličnu dinamiku rada i dobre rezultate.
Uz proaktivne radne grupe za poglavlja 23 i 24 možemo savladati sve izazove koje proces pregovora u ovim poglavljima bude stavljao pred nas. Dokaz za to je i uspješno sproveden dvodnevni sastanak Pododbora između EU i Crne Gore za pravdu, slobodu i bezbjednost koji je protekao veoma dobro na nivou koordinatora, i pored nedostatka šefova za ova dva poglavlja, a zahvaljujući velikom angažmanu radnih grupa za pomenuta poglavlja pod koordinacijom Kancelarije za evropske integracije kao ključnog nosioca procesa pregovora Crne Gore s EU- navodi Kordić.
Privremena mjerila neispunjena devet godina
S druge strane profesorica Ekonomskog fakulteta i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović podsjeća da nakon devet godina pregovora, u oblasti vladavine prava nijesmo još ostvarili rezultate kojim bi bila ispunjena privremena mjerila za zatvaranje ključnih poglavlja, koja su uslov za svaki dalji formalni i suštinski napredak u pregovorima.
– Nemamo ministra pravde, nemamo predsjednika Vrhovnog suda, nemamo kompletan Sudski savjet, niti sve sudije u Ustavnom sudu, advokati su u obustavi rada, što je uzrokovalo odlaganje velikog broja sudskih postupaka, a značajno su oslabljene i strukuture pregovora. Poslije sedam mjeseci mandata nove Vlade, tek ove sedmice dobili smo šefa radne grupe za poglavlje 23, ali mnogo vrijedni ljudski resursi, uključeni u ovu oblast pregovaranja od samog početka, nisu više u timu. Crna Gora je isuviše mala zemlja, ograničenih administrativnih kapaciteta, da može izdržati tako jak udar na pregovaračku strukturu, a da se to ne odrazi na spremnost našeg tima za dalje pregovore. Posebno imajući u vidu da i u mnogim drugim oblastima još uvijek nema šefove radnih grupa – kaže Đurović.