Crna Gora ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju Otvorenom Balkanu. To se ističe u analizi o prednostima i manama učešća Crne Gore u regionalnoj inicijativi “Otvoreni Balkan”, koji je uradilo Ministarstvo evropskih poslova (MEP), a koju možete čitati OVDJE.
Imajući u vidu pažnju koju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan privlači, kao i brojna politička tumačenja koja su prisutna u javnosti, Ministarstvo evropskih poslova (MEP) je stava da ovako ozbiljna pitanja treba da budu predmet stručnih analiza, odnosno distancirana od dnevnih političkih potreba i politikantstva.
“Imajući u vidu da je Otvoreni Balkan još uvijek u eksperimentalnoj fazi, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta Crna Gora ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Kao što smo već napomenuli, do njih je nemoguće doći jer sporazumi u dvije države koje učestvuju, još uvijek nisu ni ratifikovani. Stoga, treba pažljivo posmatrati i vršiti procjenu rizika i benefita za crnogorsku privredu i društvo. Tek ostaje da se vidi u kojoj mjeri će ID broj Otvorenog Balkana funkcionisati i na koji način će nove migracije uticati na region”, ističe se, između ostalog, u analizi koju je pripremila ministarka Jovana Marović, koja je danas podnijela ostavku na tu funkciju.
U analizi se ističe da se nameće zaključak da su postojeći mehanizmi ekonomske integracije šest država Zapadnog Balkana u kojima Crna Gora već učestvuje dobra osnova za nastavak regionalnih integracija.
“Eventualni drugi ciljevi i mehanizmi saradnje koje inicijativa Otvoreni Balkan donosi potencijalno mogu biti dostignuti i kroz uspostavljene mehanizme”, navodi se u analizi.
Svakako, dodaje se, postojeći mehanizmi običnom građanki i građaninu ostaju nepoznati, nedovoljno objašnjeni, a benefiti koji se ubiraju iz CEFTA-e i CRM-a i ostalih inicijativa su neadekvatno komunicirani ka javnosti.
“Zato inicijativa poput Otvorenog Balkana zapravo izgleda primamljivo, konstantno je vođena od strane tri lidera koji uvijek ponavljaju da se radi o ekonomskom projektu koji nema veze sa različitim političkim stavovima ili pak geopolitičkim interesima”, ukazuje se u analizi.
Lideri obećavaju da će ekonomski benefiti građanki i građana pomoći prevazilaženju bilo kakvih istorijskih ili savremenih političkih problema, a sve sa ciljem da države spremno zakorače u EU.
“Tzv. Balkanska ruta je i dalje žila kucavica organizovanog kriminala u regionu, a politička nespremnost da se države izbore sa korupcijom otežava svaki napredak”, navodi se u analizi.
Kako je naglašeno, politička kultura regiona nije razvijena dovoljno da bi ekonomska integracija premostila političke probleme i stagnaciju u napretku, posebno u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava.
“U konačnom, važno se podsjetiti da je Crna Gora u okviru pregovaračkog procesa s EU odavno otvorila četiri poglavlja koja se odnose na četiri osnovne slobode kojima se primarno bavi inicijativa OB, dok njene učesnice nijesu otvorile nijedno. Smatramo da se crnogorsko iskustvo po ovom pitanju može bolje iskoristiti za napredak regiona putem evropske integracije u onim inicijativama koje su zajedno pripremljene i koje imaju punu podršku država članica i institucija EU”, zaključuje se u analizi.