Država će se obračunati sa onima koji nelegalno eksploatišu šljunak, poručio je kontorverzni predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović nakon završene sjednice Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, na kojoj se govorilo o nelegalnoj eksploataciji šljunka.
“Aktivnosti će se ubrzati, kao i uklanjanje svih objekata sa obale Morače”, kazao je Abazović.
“Moramo da krenemo i sa represivnim mjerama. Nijesmo daleko od toga da Vojsku Crne Gore izvedemo da štiti prostor”, poručio je.
On je rekao da ne postoji veća ekonomska i socijalna ugroženost nego eksplatacija šljunka u izvorištu Bolje sestre.
Država će se obračunati sa nelegalnim eskploatatorima šljunka, kazao je on.
Najavio je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Glavnog grada, jer, kako je rekao, nije stvorio uslove da državna inspekcija ukloni objekte Bemaxa.
“Imamo situaciju da je Glavni grad svojim odlukama spriječio da se sprovede odluka inspekcije za uklanjanje objekata Bemaxa, koji je glavni eksploatator u protekloj deceniji. Podnijećemo krivičnu prijavu za ugrožavanje ekonomskih interesa Crne Gore. Neka Specijalno državno tužilaštvo razmotri da li je Glavni grad, gradonačelnik, sekretarijat, bilo ko odgovoran, s obzirom na to da se za sve druge firme takvo rješenje nije donosilo. Time je Glavni grad “vezao ruke” građevinskoj inspekciji da ne može da ukloni njihove objekte”, rekao je Abazović.
“Bemax se povukao i navijaju da se druge firme onemoguće u tome kako bi oni imali monopol. Zainteresovani su da se ne vrši nelegalna eksploatacija šljunka iz rijeka, jer to sada rade u svojim kamenolomima koji su legalni”, istakao je.
Saopštio je da se nelegalnim aktivnostima bavi i Monetnegro petrol, a protiv Cijevna komerc su preduzete mjere.
“Imamo bahatost Montenegro petrola, oni su i danas vršlili nelegalno eksploataciju. Imamo i druge firme protiv kojih su se primijenile mjere, kao što je Cijevna komerc koja je imala dva postrojenja. Jedno postrojenje je srušeno, drugo čeka na rušenje. Ima i manjih firmi, nekoliko njih se vodi na fizička lica. Na čitavom su vodotoku, nije sve u opštini Zeta, ili Podgorici”, naveo je Abazović.
Prema njegovim riječima, biznis vezan za ilegalnu eksploataciju šljunka u proteklih 10-15 godina vrijedan je blizu milijardu eura.
Čim se završi pitanje šljunka, preći će se na šume i, kako je rekao, nelegalan lov.
Prema negovim riječima, otvorilo se kao pitanje i da se kompanijama kao alternativa da na korišćenje kamenolom.
“Ali samo skladu sa zakonom i na mjestima koje država odredi kao lokacije – apsolutno nemamo ništa protiv. To iz korita rijeke ne mogu da rade i to mora da bude jasno”, rekao je Abazović.
On je rekao da su predložili da se otvori specijalna linija na koju bi građani mogli da podnesu prijavu.