Ekološka država je najveća komparativna prednost Crne Gore. Ipak, u zemlji čija je priroda decenijama sistemski uništavana, nacionalni brend poput ovog nije dovoljno iskorišćen. Vrijeme je da sa riječi pređemo na djela i svi damo doprinos ostvarenju vizije Crne Gore kao stvarne ekološke države, naveo je potpredsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović povodom 20. septembra, dana kada je prije tačno 30 godina crnogorska Skupština na Žabljaku usvojila Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori.
Kako je saopšteno iz kaineta vicepremijera, Abazović navodi da je Vlada Crne Gore od svog formiranja prije deset mjeseci pokazala veći senzibilitet prema prirodi od svih prethodnih, što pokazuju rezultati koje je postigla.
U tom smislu, Abazović napominje da je Vlada pokazanim odnosom prema Solani i Valdanosu, te raskidanjem koncesionih ugovora za izgradnju malih hidroelektrana i stopiranjem radova na njihovoj izgradnji, dokazala da se prema prirodnim bogatstvima može drugačije odnositi.
„Ipak, to ni približno nije završen posao i preostaje nam još puno rada kako bi rezultati bili što vidljiviji. Zato je potrebno raditi na saniranju crnih ekoloških tačaka širom države, saniranju požarom pogođenih područja, ali i iznalaženju rješenja za raskid štetnih koncesionih ugovora za preostale mHE“, ističe vicepremijer.
Abazović naglašava da je Crna Gora prije trideset godina Deklaracijom o ekološkoj državi definisala strateško opredjeljenje zemlje da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.
On navodi da je danas Crna Gora sa pet nacionalnih parkova, šest parkova prirode i 20 odsto zaštićene teritorije, zemlja nevjerovatnog prirodnog potencijala, koju prepoznaju i međunarodni partneri. Napominje da se pod UNESCO zaštitom nalaze NP „Durmitor“ i sliv rijeke Tare, a da imamo i tri Ramsar područja: NP „Skadarsko jezero“, rezervat „Tivatska solila“ i „Ulcinjska solana“.
„Budućnost funkcionisanja našeg društva počiva na održivom razvoju i on nema alternativu. Neophodnim reformama u pregovaračkom procesu sa EU, koje se vežu za poglavlje 27, uskladićemo naše ekološke politike sa evropskim standardnima i njihovim zakonodavstvom. Duboko vjerujem u to da će u budućnosti primaran fokus interesovanja građana biti zelene politike, pa da će umjesto popisa važnija biti zaštita biodiverziteta, umjesto stihova himne strategija smanjenja emisije štetnih gasova, a umjesto vjeronauke nečiji politički stav o obnovljivim izvorima energije. Gradimo bolju budućnost, za svaku kap i za svaki list ekološke Crne Gore“, zaključuje Abazović.