Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Zbog bolovanja propalo milion radnih dana

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, u 2018. godini je zbog bolovanja zaposlenih izgubljeno 1.140.540 radnih dana, što je državu koštalo 5.950.000 eura

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, u 2018. godini je zbog bolovanja zaposlenih izgubljeno 1.140.540 radnih dana, što je državu koštalo 5.950.000 eura, piše Dan.

U izvještaju Fonda u vezi sa privremenom spriječenosti za rad za prošlu godinu navodi se da su bila ukupno 17.563 bolovanja.

“Rezultati analize za period od 1.1. do 31.12.2018. godine su pokazali povećanje indeksa bolovanja u odnosu na isti period 2017.godine i to: broj izgubljenih ra dnih dana je povećan za 10,43 odsto: procenat bolovanja je povećan za 5,92 procenta, dok je broj slučajeva bolovanja povećan za 11,66 odsto. Pokazatelji za broj slučajeva bolovanja bez trudničkih bolovanja za period od 1.1. do 31.12.2018. godine u Crnoj Gori pokazuju da je ukupan broj slučajeva bolovanja bez trudničkih 15.002, a ukupan broj izgubljenihradnih dana 901.020. Pokazatelji bolovanja za slučajeve trudničkih bolovanja za period od 1.1. do 31.12.2018. godineu Crnoj Gori pokazuju da je: ukupan broj slučajeva trudničkih bolovanja 2.561, aukupan broj izgubljenihradnih dana 239.520”, navode u izvještaju.

Ljekarske komisije Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore su u analiziranom periodu razmotrile ukupno 54.221 bolovanja, odnosno prosječno 2.085 razmotrenih bolovanja po vijeću.

“Najviše zaključenih bolovanja dužih od 12 mjeseci je iz grupe tumora -108 slučaja, zatim iz grupe povrede, trovanje i posledice djelovanja spoljnih fakotra 48 slučaja, duševnih poremećaja – 42 slučaja, bolesti sistema krvotoka 35 slučajeva, bolesti mišićno-koštanog sistema 32 slučaja i faktori koji utiču na zdravstveno stanje 26 slučajeva. Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore je po osnovu naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad ostvarene tokom perioda od 1.1. do 31.12.2018. godine za refundaci ju podneseno 5,95 miliona eura, što je za cca 527 hiljada eura ili za oko 9,71 odsto više u odnosu na isti period 2017. godine”, navode iz Fonda.

Takođe naglašavaju da preduzimaju mjere kako bi se broj bolovanja tj. dana odsutnosti sa posla zbog bolesti sveo na medicinski opravdan nivo i zaustavio dalji rast pokazatelja indeksa bolovanja po svim osnovama.

“U narednom periodu je neophodno strogo poštovanje zakonske regulative koja definiše ovu oblast. Poseban značaj i ulogu u jačanju kontrole ispravnog propisivanja /predlaganja bolovanja treba da imaju direktori zdravstvenihustanova, prvenstveno domova zdravlja sa izabranim doktorima, ljekari specijalisti/subspecijalisti sa sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, kao i predsjednici i članovi vijeća ljekarskih komisija Fonda. Njihova obaveza i odgovornost je da kontinuirano prate morbiditetni apsentizam i preduzimaju potrebne mjere u cilju poštovanja medicinskih doktrina, procedura liječenja i medicinske osnovanosti predlaganja bolovanja, vodeći računa o zaštiti zdravlja pacijenata, ali s druge strane i o zaštiti javnih sredstava namijenjenih za isplatu naknade bolovanja. Ako se radi o bolovanju čije trajanje tj. dužina nije u skladu sa kriterijumima, Ljekarska komisija Fonda je dužna da u nalazu navede medicinsku dokumentaciju na osnovu koje se odobrava dalja privremena spriječenost za rad. Radi ocjene dalje privremene spriječenosti za rad poslije 15 dana, izabrani doktor je dužan da uputi osiguranika na ljekarsku komisiju Fonda sa odgovarajućom medicinskom dokumentacijom, dijagnostičkim minimumom uz strogo poštovanje rokova zaupućivanje na ocjenu radne sposobnosti na IPK”, poručuju iz Fonda.

IzvorDan

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve