Promocija zbirke poezije “Sidro noći”, pjesnika, proznog pisca i kolumniste Labuda Lončara, održana je sinoć u Dvorcu kralja Nikole, kao peto književno veče bARS segmenta ovogodišnjeg Barskog ljetopisa.
Pred brojnom publikom i prijateljima, autor je, u razgovoru sa Milanom Vujovićem, novinarom i piscem, predstavio svoje pjesničko stvaralaštvo, rad Međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano” čiji je osnivač, kao i planove vezane za brojne projekte kojima pokušava podstaći razvoj i promociju kulture, poput manifestacija „Barski festival knjige“, festivala ljubavne poezije „Pjesnik-Svetionik“, te „Parka pjesnika“, navodi se u saopštenju festivala.
Željko Milović, selektor bARS segmenta festivala, u obraćanju prisutnima kratko se osvrnuo na biografiju Labuda Lončara ističući da je riječ o „čovjeku koji se trudi da bude neka vrsta spone između ljudi sa različitih merdijana i različitih djelova Balkana, čovjeku koji iza sebe ima nekoliko časopisa, a ako postoji nešto što je teško raditi, to su časopisi te da se radi o čovjeku koji kontinuirano piše poeziju i za nju dobija nagrade“.
Iako je smatrao da srećan čovjek ne može biti dobar pjesnik, Milan Vujović je kazao kako ga je upravo Labud Lončar uvjerio u suprotno.
„Na Labudovim književnim večerima uvijek je u prvom redu bila jedna gospođa koja je pomno pratila sve ono što se dešava na sceni. Prišao sam i upitao je otkud toliko interesovanje za poeziju, a ona je uz osmijeh rekla – ja sam Labudova supruga. Sa njom Labud ima troje izvanredne djece i četvoro unučadi i sigurno znam da je srećan čovjek, pa stoga sada i tvrdim da srećan čovjek može biti pjesnik“, rekao je Vujović.
Labud Lončar jedan je od stvaralaca koji promoviše kulturu na predan i posvećen način, podsjećaju domaćini.
Kako kaže Vujović, njegovo “remek-djelo Nekazano” traje već pet godina, kao Udruženje književnih pjesnika i stvaralaca, u okviru kojeg je izdato više od 80 naslova.
“Stvarajući Nekazano podigli smo na novi nivo kulturni život Bara koji je bio u debelom minusu. Mogu slobodno reći da smo stvorili ime koje je priznato u svijetu“, istakao je Lončar, između ostalog.
A performans-instalacija „Biophotonic“ Jovana Jerkova predstavljen je publici Barskog ljetopisa noć ranije na platou ispred Dvorca kralja Nikole, u okviru bARS segmenta ovogodišnjeg festivala.
„Biophotonic“ predstavlja tri skulpture slobodno postavljene u prostoru koji čine instalaciju napravljenu od CD-ova, DVD-jeva i njihovih kutija osvjetljenih raznobojnim efektima i svijetlima, napominju organizatori festivala.
Prvi dio performansa posebno je privukao djecu koja su muziku benda Jamiroquai plesala pored skulptura oduševljeno posmatrajući svjetlosnu igru koja se odvijala pred njima.
Zvaničnom audio porukom prisutnima je predočena svrha performansa koji primarno, prema mišljenju samog autora, ima za cilj da ukaže na potrebu da se u čitavom bogatstvu digitalnih informacija ipak prepozna prava svjetlost, neka prava informacija koju treba prenijeti, a ne hrpa istih i doživljaja bez emocija, ističu organizatori.
“Vremena nijesu ista, ali svjetlost naše civilizacije čeka svoj novi izlazak! Prvo je mudrost ustupila mjesto znanju! Znanje je ustuknulo pred informacijom! Informacija danas postoji bez razuma! Novi čovjek doživljava pomračenje, jer ono što mu je nekada omogućavalo spoznaju, sada odlazi u tamu zaborava! Više se ne sjećamo, jer imamo snimljeno! Ne liječimo našu dušu, jer vršimo reciklažu! Da li će buduće generacije znati šta je emocija? Razorimo digitalizovane čovječuljke da bi novom čovjeku udahnuli život! Pokažimo svjetlost budućim generacijama”, navedeno je u audio zapisu.
“Shodno svemu u poruci rečenom, uz zvuke Pink Floyda, uslijedilo je uništavanje „digitalizovanih čovječuljaka” od strane slikara Vladimira Iličkovića, profesora Neđeljka Đurovića i autora instalacije Jovana Jerkova koji su štapom, knjigom i uz pomoć laptopa urušili čovečuljke i na kraju, simbolično, svjetlost koja se nalazila unutar figura pustili ponovo u ljudski život”, otkrili su iz festivalskog tima.
Cijeli događaj okončan je „kontrolom“ Željka Milovića i dr Miluna Lutovca koji su „izvršili uviđaj“ ostataka digitalizovanih skulptura, zaključak je saopštenja.