Subota, 20 Avgusta, 2022
Rubrika:

Zbirka eseja Sa okusom soli promovisana na Ljetopisu

U razgovoru sa Majom Simović, moderatorkom večeri, Živković se, između ostalog, osvrnuo na priče o Baru, ističući njegov duh koji je neodvojivi dio sveukupnog duha i identiteta Mediterana

Pred punim platoom Dvorca kralja Nikole i brojnim uglednim Baranima, u okviru bARS segmenta ovogodišnjeg Ljetopisa, sinoć je održana promocija zbirke eseja „Sa okusom soli“ dr Zorana Živkovića, dugogodišnjeg novinara i urednika Radio Bara, jednog od njegovih prepoznatljivih glasova (i lica) osamdesetih godina prošlog vijeka.

U razgovoru sa Majom Simović, moderatorkom večeri, Živković se, između ostalog, osvrnuo na priče o Baru, ističući njegov duh koji je neodvojivi dio sveukupnog duha i identiteta Mediterana.

“Evociranje uspomena, ljubav prema gradu u kome živimo i boravimo je uvek vezana za prošlost. A prošlost Bara je neobična, neverovatna i kada o ovoj temi govorimo”, rekao je autor.

Prema Živkovićevim riječima, njegova ali i sudbina ostalih žitelja i onih koji tu borave, posebno je vezana za Bar koji je dugo putovao na more, tražio svoj mediteranski duh i dizajn.

„Bar je najprije nastao na onoj okomitoj stijeni 4 km udaljenoj odavde, zato što se toj stijeni nije moglo prići sa tri strane. Zato je onaj Bar sa zidinama bio neosvojiv grad pa su se i sve priče o njegovom osvajanju, vizantijskom, osmanskom pa i crnogorskom, zapravo zasnivale na predaji, a ne nekom nasilnom ulasku“, kazao je Živković.

„U jednoj velikoj studiji koju je uradio Đurđe Bošković, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih arheologa, opisuje se zlatno vreme grada Bara. To je vreme kada je grad bio pod Nemanjićima, kada je imao apsolutnu autonomiju i plaćao je danak u maslinovom ulju. On tvrdi da je u gradu živjelo preko 4 hiljade ljudi što je neverovatan broj za to vreme“, rekao je on.

Vrijeme nakon osvajanja grada 1878. godine je doba kada su svi novi žitelji raspostreli ispod zidina starog grada.

“Tako su došli i moji preci, moj prađed Milutin Stankov koji je iz Kuča došao u Bar i učinio nas stanovnicima ovog grada. Kasnije je radio Bar je za mene bio jako značajan. Ja sam posle studija mogao ostati u Beogradu, ali me tada pozvao Miodrag Ćaki Lekić i zahvaljujući toj činjenici rodila se peta generacija Živkovića u Baru”, istakao je Živković.

Knjiga eseja „Sa okusom soli“ izvjesnog senzibilteta i važnih preokupacija, u naslovu donosi zvuk čuvene pjesme poznatog italijanskog kantautora Đina Paolija „Sapore di sale, sapore di mare”, koja je kod nas poznata u prepjevu Arsena Dedića.

Zbirku otvara pravi mediteranski triptih posvećen Federiku Feliniju, Voju Staniću i Arsenu Dediću čiji su se uticaji, sa posebnim akcentom na Felinijev, prema Živkovićevom mišljenju, jasno oslikavali i na Bar.

„Ovu knjigu otvara esej o Feliniju. Još dok smo bili gimnazijalci i kada smo vidjeli taj film ovdje u bioskopu bili smo fascinirani, ja pogotovo. Mislio sam da su prve scene snimane na ovom barskom lukobranu, gdje onaj lokalni božjak u Riminiju raduje se macama negdje u aprilu koje najavljuju leto i lepo vreme pa on više neće morati da brine gde će spavati”, kazao je Živković.

“Onda sam shvatio da je to tzv. kulturna izohipsa koju sam posle prozvao mediteranskom koja spaja ove gradove koji su vezani Jadranom”, dodao je on.

Potvrdu te činjenice pronašao je u jednoj rečenici Arsena Dedića koji je izjavio da mu je Rimini bliži od mnogih gradova u unutrašnjosti Hrvatske i Jugoslavije.

„Dijelimo nešto, taj pogled na stvari koji je vezan tim suncem i morem, tim prostorom gdje su sunce i more i kopno najuže povezani. Smatram da se sve to, u jednom trenutku, pretvara u osjetljivost koju imaju ljudi različitih obrazovanja, različitih kultura i svega ostalog, ali koji imaju zajednički mediteranski pogled na život“, kazao je Živković.

Osvrćući se na suštinu Mediterana i njegovog duha, Živković je kazao da smatra da je srž jedne kulture u komunikaciji.

“Svi ti ljudi koji se dosele, a svi odnekud moramo doći, koji dolaze iz tih montanjarskih predella, kada počnu ovde da žive, shvate da je komunikacija sa drugim uslov opstanka i način da ostvarimo ono što ima čovek, a nema Bog, a to je mogućost da se preobrazi”, zaključio je on.

Dr Zoran Živković je rođen 1958. godine u Novom Sadu. Osnovnu školu i gimanziju završio je u Baru, da bi studije jugoslovenske književnosti započeo na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na beogradskom Fililoškom fakultetu.

Autor je knjige „Mediteranski svetionik“ za koju je 2019. godine dobio nagradu Vukove zadužbine za nauku. Objavio je brojne radove u zbornicima i stručnim časopisima, kao i tekstove u poznatim nedeljnicima i dnevnim listovima.

Najnovije

Vujović: Kakva emocija između Mandića i Abazovića – čista hemija, samo ih Vučić može...

Kakva emocija između Mandića i Abazovića, čista hemija, ocijenio je generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović komentarišući večerašnja dešavanja u Skupštini Crne Gore. “Suze čovjeku dođu...

U subotu kiša, lokalno su moguće vremenske nepogode

U subotu promjenljivo oblačno, mjestimično sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U južnim predjelima, padavine se očekuju u jutarnjim i prijepodnevnim satima, u drugom dijelu dana...

FSCG donirao lopte klubovima

Fudbalski savez Crne Gore nastavio je sa donacijama usmjerenim ka klubovima. Uoči početka nove sezone, Kancelarija za razvoj omladinskog fudbala FSCG je za klubove Meridianbet...

UŽIVO Novi napadi na Harkov, eksplozije u Rusiji i na Krimu; Zelenski: Svijet na...

Ušli smo u 177. dan rata u Ukrajini. Brojni nepotvrđeni izvještaji tvrde da je drugi po veličini ukrajinski grad Harkov jutros ponovno pogođen. Kijevske...

Šolc odbacio optužbe za utaju poreza

Njemački kancelar Olaf Šolc je tokom saslušanja pred istražnom komisijom Senata u Hamburgu u petak ponovo sa sebe skinuo odgovornost u vezi sa skandalom...

Najčitanije

Povezano

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve