Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Porodični vikend porodice Mikavica u Kolašinu

U nedoumici ste gdje provesti vikend sa porodicom , društvom ... Petočlana porodica Mikavica nas ovog vikenda vodi u Kolašin. Kolašin je idealna destinacija za mirne porodične odmore ali i za sve ljubitelje aktivnijeg odmora .

Utiske sa prvog zajedničkog vikenda u Petrovcu , Miloš i Ivana Mikavica sa dvije veće djevojčice Sašom i Lanom  i  bebom Emom podijelili su OVĐE.

Prošli vikend ova zanimljiva porodica provela je u Kolašinu , uživali smo gledajući na  Ivaninom instagram profilu @mikavice_ njihove dogodovštine, mjesta koja su obišli a danas za našportal Ivana prenosi i svoje utiske .

“Kolasin, Biogradsko jezero, Kolašin 1600, vikend koji ćemo pamtiti po šetnji oko savršenog Biogradskog jezera, uživajući u prirodi kao nikada ranije, bez gužve, osluškujući vodu, drveće, ptice, udišući prirodu. Pamtićemo ga i po čistom vazduhu i kvalitetnom snu na značajno nižoj temperaturi.” rekla je Ivana za naš portal .
Kako izgleda vikend sa bebicom Ivana je rekla ” Emica je uživala u kenguru dok smo mi pješačili 3km oko jezera, staza je lagana i prilagodjena čak i djeci najmladjeg uzrasta poput Lane.
Posjetili smo i novo skijalište i super je za djecu. Velika igraonica na otvorenom u sklopu kafića. Tu je i restoran ukoliko želite da ručate. Žičarom se možete popeti na vrh i uživati u pogledu. Ovo mjesto vrijedi posjetiti i ljeti, iako staze izgledaju tužno bez snijega i skijaša.
U Kolašinu skoro da nema turista. Treba iskoristiti trenutak i uživati u našoj zemlji na način koji nam do sada nije bio moguć.”

KOLAŠIN

Dobar geografski polozaj Kolašina ogleda se i u njegovoj odlicnoj povezanosti sa ostatkom gradova u republici. Kolasin se nalazi na sat vremena voznje automobilom kroz kanjon Platije od glavnog crnogorskog grada – Podgorice, na jugu. Ka sjeveru do granice sa Srbijom takodje je potrebno nesto malo vise od 2 sata voznje. Kroz Kolasin prolazi i pruga od najveceg znacaja u ovom region Beograd – Bar. Na ovaj nacin Kolasin je izvrsno povezan i sa morem i sa visokim crnogorskim zaledjem.

Ljeti Kolašin vam pruža širok dijapazon mogućnosti za miran ali i za aktivan odmor .

Ukoliko ste strastveni ribolovac, u blizini grada su rijeke bogate pastrmkom, u samom gradu djeluje lovacko i ribolovacko drustvo pa ce vase lovno odnosno ribolovno iskustvo biti odlicna prilika za druzenje.

Kolasinci i njihovi gosti za izletista biraju obale jezera, psebno Biogradsko ili neko od Pesica jezera na Bjelasici.

Za nesto aktivniji odmor svaki Kolasinac ce vam preporuciti splavarenje Tarom. Jedan kraci izlet ove vrste mogao bi biti splavarenje na relaciji Kolasin – Mojkovac u duzini od oko 15 km.Tara je u proljecnim mjesecima posebno plahovita rijeka, sto ce vase iskustvo uciniti adrenalinskom injekcijom.

Nedavno osnivanje eko-katuna na Bjelasici, jos je jedno iskustvo koje ce vam dozvoliti da se upoznate sa zivotom u ovakvoj prirodi, hrani i obicajima ovdasnje naroda, a prelijepo okruzenje koje cine sume Biogradske gore i vrhovi Bjelasice zauvijek ce vam ostati u sjecanju, jer je – neponovljivo. Niz sadrzaja upotpunice vas boravak u ovom katunu – vase je samo da odaberte, a domacini se uvijek postaraju za sve ostalo.

Posjete kanjonu Mrtvice ili neki od jednodnevnih aranzmana poput raftinga Lever Tarom takodje su u ponudi turistickih poslenika u Kolasinu, pa ukoliko vas odmor traje nesto duze preporucujemo da svaki vas dan ispunite nekim od ovih sadrzaja.

 

Kolašin nazivaju i netaknutom Svajcarskom. Kolašin se u potpunosti okrenuo planinskom rekreativnom turizmu i nacinu zivljenja.

Kada je u pitanju izletnicki turizam nacionalni park Biogradsko jezero ponovo se nalazi u centru paznje. Obilazak nacionalnog parka mogao bi biti odlican izbor. Tura Kolasin – Kraljevo kolo – Biogradsko jezero kroz  zivopisnu prirodu, voznju po jezeru i dobrog vodica.

Za zaljubljenike gorskih visova Moračke planine bice prvi i jedini izbor. Nalaze se u samom srcu Crne Gore, okruzene nacionalnim parkovima i planinama na koje se pruza pogled. Na sjeveru su Maganik, Durmitor, Maglic i Ljubisnja, na zapadu se pogled pruza ka Goliji, ka istoku gledaju na Prokletije i Komove – jednom rijecju – sa nekog od 2000 metara visokog vrha mozete vidjeti sve planine Crne Gore, a po prici zaljubljenika u gorske vrhove, tokom vedrog dana cak i more.

Planinarska avantura koju vam nude ove planine, upotpunjena je i ljepotama jezera koja se na njoj nalaze. Najbolje doba za planinarsku aktivnost je kasno proljece, ljeto i rana jesen, a tokom zime, strucnjaci savjetuju nosenje dobre alpinisticke opreme.

Neke od standardnih planinarskih ruta tokom kojih se osvajaju zivopisni vrhovi Morackih planina su:

  • Kapetanovo jezero (1672mnm) – Lastva (2226mnm) – Zagradac (2217mnm). Vrijeme potrebno za turu je oko 4 h, visinska razlika je oko 555m
  • Kapetanovo jezero (1672mnm) – Manito jezero (1764mnm) – Stozac (2140mnm). Trajanje ture je oko 2,5 sata, u duzini od oko 5 km
  • Strug (1475mnm) – Popov do (1750mnm) – Borova brda (2006) – Mali Zebalac (2073mnm) – Veliki Zebalac (2129mnm). Izuzetno duga tura za koju je potrebno oko 4h
  • Osreci (1375mnm) –  Ropusnica (1472mnm) – Korita (1485mnm) – Ruda Glavica (2020mnm). Trocasovna tura.
  • Bare Bojovica (1540 mnm) – Veliki Zurim (2036 mnm) – Mali Zurim (1962 m) – Ilin vrh  (2051 mnm). Nesto duza tura u trajanju od oko 4 sata duz 7, 5 km.
  • Crkvine (1045 mnm) – Bistrica (1258 mnm)- Barski Katun (1462 mnm) – Mioski Katun (1542 mnm) – Umovi (1945 mnm). Ruta u duzini od 9 km.
  • Medjurijecje (211 mnm) – Mrtvo Duboko (360 mnm) – Granica (1042 mnm) – Poljana (1594 mnm) – Medjedji vrh (2139 mnm). Nesto zahtijevnija ruta sa vecom visinskom razlikom za cije je savladavanja potrebno vise od 6h.

Biogradska gora-carstvo netaknute prirode

 

Kolašinsku opštinu na najljepši mogući način sa najbližim susjedima,a to su opštine Andrijevica,Berane,Bijelo Polje i Mojkovac,povezuje Nacionalni park „Biogradska gora“ koji se, zahvatajući centralni dio planine Bjelasice,površinom od 5.400 hektara proteže između rijeka Tare i Lima.
Zajedno sa okolinom,ovo je izuzetno značajno“klimatsko,hidrogeološko i ekološko čvorište Crne Gore i Balkana“.

Tu je i jedna od tri u Evropi sačuvane prašume sa stablima starim i do četiri vijeka,visokim i preko 45 metara,sa obimom glacijalnih jezera među kojima je i Biogradsko,po mišljenju svjetski poznatog naučnika Jovana Cvijića „najljepše jezero Balkanskog poluosrva“,čini još atraktivnijim okruženje bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta.

Za nacionalni park Biogradska gora zakonom je proglašena 1952.godine ali je ovo područje pod zaštitu stavljeno mnogo ranije.Još u 19.stoljeću,kada je 1878.godine Kolašin ušao u sastav crnogorske države,stanovnici ovih krajeva-Moračani i Rovčani su dio svojih šuma u Biogadskoj gori poklanjali knjazu a kasnije kralju Nikoli Petrovicu.Tada su nastali i danas prisutni nazivi „Knjažev zabran“ i „Branik“.Tako je Biogradska gora jedinstvena i po tome što je,podrazumijevajući šira prostranstva u ovom dijelu Evrope,stavljena pod zaštitu prije više od 125 godina.

Za Biogradsku goru utvrđena su tri stepena zaštite.U prvoj zoni je prašumski rezervat koji se prostire na oko 1.600 hektara.Tu je zabranjeno sve što može da naruši spontani život prirode.Ovaj prostor koristi se za naučna istraživanja i određene obrazovno-kulturne i turističko-rekeativne aktivnosti.I druga zona podvrgnuta je strogoj zaštiti tla,voda,biljnog i životinjskog svijeta,pejsažnog ambijenta,ali je dozvoljena ispaša stoke s tim da se održi pašnjačka vegetacija.Ovdje su moguće intervencije u odnosu na stara i oboljela stabla i postoje šire mogućnosti za razne rekreativne aktivnosti.Treća,kontaktna zona namijenjena je raznim vidovima turizma,proizvodnji zdrave hrane ,lovu i ribolovu,pčelarstvu,prikupljanju ljekovitog bilja.

Među dobrim poznavaocima postoje argumentovane tvrdnje da je na području Nacionalnog parka“Biogradska gora“prisutna vegetacija cijele Zemljine sjeverne hemisfere.Poznati naučnik dr Radomir Lakušić navodi da je ovdje do sada regisrovano oko dvije hiljade vrsta i podvrsta viših biljaka od kojih je svaka peta endem balkanskih prostora.Neke od njih su više nego izazov za uzbudljiva traganja.Tako,na primer,vulfenijzu,opisanu prije sedam decenija,u međuvremenu niko nije pronašao…

Da bi se sačuvali i za naredne vjekove i milenijume,u Biogradskoj gori posebno su zaštićeni:bor krivulj,tisa,planinski javor,žbunovi brukentalije i likopodijuma,blagajev jeremičak,kotrljan,razne vrsteorhisa i ofrisa,jablan,Pančićev odoljen,silene makranta…
Na kamenitom prevoju Svatovskom groblju sreće se plavo-žutazajednica zvonca-devoternika,na sjevernim padinama Bjelasice zajednica žutog i bijelog jablana,na osojima-sniježne vrbe,a na ivicama smetova zajednica rijetkog bijelog sniježnog ljutića.Na livadama su Pancicia serbica,žutog ljiljana,hajdučke trave,Sentnerovog silena,kohijevog encijana za kojih će ne malo njih reći da je najljepši cvijet Bjelasice.Tu su i narovašeni encijan ljubičasto-lila boje,više vrsta žutih i roze ušljivaca,te karmin boje prilegla ruža za koju je teško reći da li joj je privlačniji izgled ili miris.

PANORAMSKA VOŽNJA ŽIČAROM NA SKI CENTRU “KOLAŠIN 1600”

Formirana 1981. godine, jedina je na tlu Crne Gore sa autohtonim vrstama flore kontinentalnih planina (Bjelasice, Sinjajevine, Komova i Durmitora). Nalazite se na 1018m nadmorske visine, ispred jedinstvene botaničke bašte u Crnoj Gori. Danas se u bašti, na površini od 646 m2, (i dodatnih 180 m2 kultivara) može vidjeti oko 400 bijnih vrsta, među kojima je znatan broj endema, a više od 80% predstavljaju ljekovite vrste.

U pogledu sistematske postavke, nastojalo se, koliko je to bilo moguće, imitirati uslove prirodnih staništa za pojedine grupacije biljaka. Sve biljne vrste obilježene su latinskim, a djelimično i narodnim nazivima.

Bašta raspolaže sa bazom podataka kroz koje se prati morfologija i fenofaze pojedinih biljaka, bibliotekom i zbirkom fotografija.

Osnivač ove jedinstvene botaničke bašte je Danijel Vincek zaljubljenik u Kolašin i njegovu prirodu, koji je proteklih trideset godina posvetio zaštiti crnogorske planinske flore. Od njega možete čuti informacije o ljekovitim travama, rijetkim i zaštićenim biljnim vrstama, šumskim plodovima, pečurkama, organskoj hrani, ali i saznati mnoge zanimljivosti vezane za sam grad i njegovu istoriju. U njegovu čast je biljka virak ili vilina rosa, dobila ime Alhhemill vinceki.

Crna Gora – Botaničko čudo

Na površini od nepunih 14 000km2 raste 3.200 viših biljnih vrsta, po čemu je Crna Gora peta u svijetu. Među njima se nalazi 120 endema, a veliki procenat može da se svrsta i u ljekovito bilje.

Nazivi biljaka. Imena biljaka,često su se davala prema geografskim tačkama na kojima su pronađena, ali i po važnim ljudima tog vremena na primjer: Virak Crne Gore, Crnogorska petoprsta, Ljubičica kralja Nikole, Ruža kraljice Milene.

U bašti se posebno ističu: Molika jedinstveni evropski bor s pet iglica, endem centralnog dijela Balkanskog poluostrva, nalazi se na listi zaštićenih biljnih vrsta.

Orchis morio, Mrazovac Kaćun od koje se pravi tradicionalni orijentalni afrodizijak salep. – Wulfenia blecicii – Prokletijska vučica, Acanthus balcanicus – Badelj dugolisni – Arnica montana – Brđanka, Cachrys ferulacea – Koprčevina – Centaurea gjurasinii, Zečina đurašinova, Helleborus – Kukurijek srpski – Hyssopus officinalis – Miloduh, Juniperus sabina – Somina

Baštom upravljaju i održavaju je Daniel Vincek i Zora Marjanović- Vincek

KANJON MRTVICE

Uprkos tome što nije dovoljno poznat, kanjon Mrtvice skreće pažnju na sebe i zavređuje epitet jednog od najljepših kanjona Evrope.

Mrtvica je snažna planinska rijeka duga oko 10 km, stiješnjena liticama istoimenog kanjona dubokog oko 1250 m što ga svrstava na drugo mjesto, odmah iza Tare.Voda je cjelim tokom potpuno čista i pitka, naizmjenično se smjenjuju modro i tamno-zelena boja a na nekim mjestima, u brzacima gdje pjenuša djeluje potpuno nestvarno. Na početku Mrtvica je tiha i mirna, ali što se duže zalazi u njen kanjon postaje sve bučnija, a na pola rječnog toka, priroda je za one, koji dođu do tog mjesta, napravila prelijepu plažu sakrivenu u šumi. Rijeka je sakrivena između Moračkih planina, isprepletana mnoštvom pjenušavih bukova i izvora i njenu ljepotu je veoma teško opisati. Jednostavno, mora se doživjeti.

Na prvom kilometru uzvodno je Zeleni vir. Na tom mjestu, crnogorski knjaz Danilo Petrović u znak sjećanja na majku Krstinju 1858. godine podigao je kameni most.

Mističnu  notu ovoj destinaciji daje Kapija želja. “Ovdje vila sa Maganika ispunjava želje. Da bi se želja ispunila potrebno je na ovom mjestu, uz jaku želju, u punoj tišini, baciti kamen. Pri tom želja mora biti čista i ne smije biti na štetu drugoga, jer će se u suprotnom vratiti nesrećom”,  uputstvo je koje se može pročitati na tabli pored Kapije želja.

Od brojnih izvora koji se duž rijeke mogu sresti, kao što su Jama, Zvona ili Rikavac, posebno su atraktivni Bijeli Nerini, koji se u vidu pjenušavih slapova i mlazeva ulivaju u Mrtvicu. Pretpostavlja se da su ime Bijeli Nerini dobili zbog huke koju prave i ljeti i zimi prelamajući se niz kamene stijene.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve