Egipatskom gradu Aleksandrija, koji je preživio invazije, požare i zemljotrese od kada ga je prije više od 2.000 godina osnovao Aleksandar Veliki, sada prijeti nova opasnost u vidu klimatskih promjena.
Nivo mora koji se podiže preti da ugrozi siromašna naselja i arheološka nalazišta, što je pritisak na vlasti da požure sa izgradnjom betonskih barijera u moru, koje bi trebalo da zaustave vodu.
Jaka oluja, koja je 2015. godine dovela do poplava u većem dijelu grada i rušenje više desetina objekata, ogolila je slabsti lokalne infrastrukture.
Aleksandrija, drugi po veličini grad u zemlji, sa tri strane je okružen Sredozemnim morem, a iza leđa mu se nalazi jezero, što ga čini posebno izloženim podizanju nivoa mora izazvanim globalnim zagrijavanjem i topljenjem glečera.
Krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina prošlog vijeka grad je bio “Meka” za pisce i umjetnike koji su u Egipat doveli dobrostojeće i strane tursite, naširoko pišući o njegovoj ljepoti i šarmu. Danas je obala duža od 60 kilometara ljetnja destinacija prije svega Egipćana, a većina najlepših plaža već pokazuje znake erozije.
Ministar voda i navodnjavanja rekao je da je nivo mora do 1993. godine rastao za 1,8 milimetar godiišnje, u posljednje dvije decenije rastao je za 2,1 milimetar godišnje, a od 2012. godišnje se podiže za 3,2 milimetra, što je dovoljno da ugrozi temelje zgrada.
Zemlja na kojoj je Aleksandrija izgrađena, zajedno sa obližnjom Deltom Nila, tone otprilike istom brzinom, što je posljedica eksploatacije prirodnog gasa i rada okolnih brana. Strahuje se da bi ta pojava udružena sa podizanjem nivoa mora, mogla da ima katastrofalne posljedice.
“Znamo da je rizično. Znamo da će cela oblast biti potopljena, ali nemamo alternativu”, rekao je on za AP.
Jedan stanovnik naselja el Maks kaže da kuće svake zime poplavi slana voda iz mora i obližnjeg kanala koji prolazi kroz naselje. Dodaje da je teško zamisliti da će sve te kuće ostati tu za nekoliko decenija.
Vlasti su postavile odbranu na obali kako bi zaštitile taj dio grada u kojem se nalaze naftna rafinerija, fabrika cementa i postrojenja za štavljenje i farbanje kože. Mještani, međutim, kažu da nema velike razilike od tada.
“Talasi su svake godine jači nego prethodne godine. Nijesmo vidjeli neko poboljšanje. Ljudi su prisiljeni da odlaze”, rekao je 39-godišnji ribar Abdel Nabi al Sajad.