Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Za devet projekata 61.000 eura

U kategoriji za sufinansiranje razvoja scenarija sa po 3.000 eura podržane su prijave ''Sobe'', autora Ilije Đurovića i producentske kompanije Protos Film i ''Posljednji kadar'', autora Aleksandra Bečanovića, producentske kompanije B Film Montenegro. Projekat ''Sobe'', kako je navedeno u obrazloženju komisije, tretira svijet mladih ljudi koji odrastaju u društvu koje ih ostavlja ''na cjedilu''

Filmski centar Crne Gore podržaće ove godine devet projekata u kategorijama za sufinansiranje razvoja scenarija i razvoja projekta sa ukupno 61.000 eura.

Stručne konsultante činili su producentkinje Snežana Nikčević i Drita Llolla i reditelj Milija Šćepanović.

SCENARIO

U kategoriji za sufinansiranje razvoja scenarija sa po 3.000 eura podržane su prijave ”Sobe”, autora Ilije Đurovića i producentske kompanije Protos Film i ”Posljednji kadar”, autora Aleksandra Bečanovića, producentske kompanije B Film Montenegro. Projekat ”Sobe”, kako je navedeno u obrazloženju komisije, tretira svijet mladih ljudi koji odrastaju u društvu koje ih ostavlja ”na cjedilu”.

“Projekat posjeduje veliki potencijal da prikaže kako društveno angažovana umjetnost može i treba da reaguje i djeluje: radikalno iskreno i, nadasve, emancipatorski. Projekat je originalan u ideji da se bez cenzure prikažu sudbine običnih ljudi u sirovim predgrađima, ali i u kontekstu onoga što crnogorska kinematografija može da predstavi domaćoj i internacionalnoj publici”, navedeno je u obrazloženju.

Projekat „Posljednji kadar“, kako su saopštili konsultanti, inspirisan meta pričom romana „Paragon“, daje prostor i mogućnost autoru da estetski vizuelizuje ili, čak, demistifikuje svoje djelo.

“Dostavljeni tritment veoma lijepo dočarava atmosferu i likove, i podstiče emocije koje gradiraju sa svakom narednom fazom u priči. Uzimajući u obzir da autor ne pristupa utilitaristički svojoj umjetnosti, očekuje se da ovo „l ‘art pour ľart“ ostvarenje ostane dosljedno tački porijekla i obogati domaću kinematografiju jednim sasvim originalnim ostvarenjem”, saopštili su konsultanti.

U ovoj kategoriji, sa po 2.500 eura, podržani su projekti „Grabež“, autorke Ane Vujadinović i producentske kompanije Giggling Goat Production i „Putopis iz Kamenog Dola“ Sandre Vujović i producentske kompanije Media Solution.

U projektu „Grabež“, kako je navedeno u obrazloženju, autorka prilazi „coming of age“ fenomenu iz ugla subjektivnog (ličnog) i objektivnog (analitičkog).

“A kroz pažljiv opis karaktera i njihove interakcije uspijeva da uravnoteži elemente originalnog, popularnog i društveno-angažovanog. Priča o krizi identiteta u korelaciji sa mentalnim zdravljem relevantna je i u kontekstu postkovid ere, čineći projekat potencijalno atraktivnim za sve uzraste, unutar i van granica”, navedeno je u obrazloženju odluke.

Inspirisana etnografskim zapisima, priča projekta „Putopis iz Kamenog Dola“ je smještena u podneblje na kom se crnogorsko društvo još u ranim danima svoje društvene organizacije upoznalo sa konceptom slojevitog identiteta, navode konsultanti.

“Suštinska vrijednost ovog filma je da ne podliježe trivijalizaciji prošlosti već veoma vješto, uz elemente satire i komedije, ukazuje na nejednakosti i neravnopravnosti koje karakterišu patrijarhalno društvo i danas”, stoji u obrazloženju.

PRIČE

Sa po 2.000 eura podržani su projekti „Jegorova kći“, autorke Stele Mišković i producentske kompanije Cezam Production i „Ružin pupoljak“ Aleksandra Vujovića, producentske kompanije Boka F.

Priča filma „Jegorova kći“, kako je žiri saopštio, u središte pažnje stavlja vrijednosti požrtvovanja, pokajanja i oprosta, ali i sakralnu prošlost sa pokušajem da je uokviri u savremenu filmsku formu.

“Priča koja je bazirana na legendi o Jegoru Stroganovom, oficiru ruske vojske, koji je ubivši svog druga oficira iz osvete, došao u Manastir Praskvica i zavjetovao se na ćutanje”, pojasnili su.

Radnja priče „Ružin pupoljak“, kako je navedeno, smještena je u Drugom svjetskom ratu, a razvija se kroz vizuru dječaka koji nema svijest o dešavanjima oko sebe.

“Predložak tretira priču o porodici, praštanju i ljubavi, a antifašistička borba služi kao omaž prošlom vremenu, ali i kao opomena i poruka sadašnjici – o apsurdnosti mentaliteta koji na različitosti reaguje agresijom”, saopšteno je u odluci.

U kategoriji za sufinansiranje razvoja projekta sa po 14.000 eura podržani su projekti „Skarabej“, reditelja Mladena Vujačića, producentske kompanije Far Produkcija i „Transfer“, rediteljke Gane Čomagić, producentske kompanije Atomic.

Projekat „Skarabej“, smatra žiri, zavrijedio je podršku Filmskog centra za razvoj scenarija i, kao rezultat toga, osigurao regionalnu i međunarodnu podršku u inicijalnoj fazi pisanja scenarija.

“Autor je, pored podrobno razrađenog scenarija i likova, ovaj put nagrađen i za hrabrost i odlučnost da realizuje film autentičnog žanra (kombinacija crnog humora i drame) koji nijansirano oslikava socijalnu problematiku utkanu u bizarnost svakodnevice. Važno je istaći i značaj radnje koja je smještena na Cetinju, ali i komentarisanje univerzalne „tabu teme“ položaja umjetnika i njegove uloge u društvu. Uz pametno razvijenu međunarodnu saradnju, film ima premisu za značajan domaći i međunarodni uspjeh”, navedeno je u obrazloženju.

Projekat „Transfer“, kako su saopštili konsultanti, obiluje kontrastima i iznenadenjima među kojima preovlađuje stereotipna monotonija Podgorice, grada u kom žive antiheroji, a koja se u filmu sekvencijalno pretvara u mjesto akcije i borbe za preživljavanje.

“Odvažnost i originalnost mlade filmske ekipe i autorke kojoj je ovo debitantsko ostvarenje, ogleda se i u namjeri da se izađe van okvira formalnih stilova kroz izbor neo-noir žanra. Saradnja sa njemačkim koproducentom je od integralnog značaja za projekat, a ujedno potvrduje i evropski potencijal crnogorske kinematografije da uspješno „komunicira“ svoje „niche“ ukuse van granica zemlje”, saopšteno je u obrazloženju odluke.

Analiza međuigre javnog i intimnog

U kategoriji za sufinansiranje razvoja projekta, sa najviše sredstava – 18.000 eura, podržan je projekat „Po meni se ništa neće zvati“ reditelja Đorđa Vojvodića, producentske kompanije Bitter Frames Production. Koherentnost vizije reditelja i producenta u ovom ostvarenju, kako je navedeno, ogleda se u usmjerenosti pažnje ka „ličnosti iz sjenke“, onih koji usmjeravaju društvene i političke procese.

“Analiza međuigre javnog i intimnog, mitskog i realnog, prošlosti i sadašnjosti, pretvara se u svojevrsnu kritiku „vrednosne orijentacije“ današnjice, a sa fokusom na postsocijalistička i društva u tranziciji. Kinematografski stil inspirisan (italijanskim) realizmom potvrđuje koherentnost u koncipiranju projekta, predstavljajući šansu da projekat bude široko prihvaćen, kako kod domaće tako i kod međunarodne publike. Druge komparativne prednosti ovog projekta su: uspostavljena regionalna saradnja, uključujući i regionalnu distribuciju, precizno razrađen budžet i plan finansiranja i „pitch-deck“ koji uz rediteljsku eksplikaciju sadrži i kompletiran producentski/koproducentski dosije”, navedeno je u obrazloženju konsultanata.

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve