Venecijanska komisija razmatraće na sjutrašnjem plenarnom zasjedanju Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Sjednici će, kako je najavljeno iz Vlade, prisustvovati i delagacija Crne Gore koju će predvoditi ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka i generalna direktorka Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama Žana Filipović.
U predlogu Vladine platforme za učešće u sjednici navodi se da je “riječ o veoma značajnom pravnom aktu kojim se utvrđuju važna pitanja kulturnog identiteta građanske Crne Gore”.
U sastavu naše delegacije su osim ministra Zenke i Filipović, samostalna savjetnica Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama Nermina Đoković i prevodilac Vanja Jančić. Ministri pravde Zoran Pažin i vanjskih poslova Srđan Darmanović su stalni predstavnici Crne Gore u Venecijanskoj komisiji.
Plenarna sjednica će trajati do 23. juna.
Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti izazvao je žestoke reakcije Srpske pravoslavne crkve, ali i opozicionih stranaka u Crnoj Gori i zvaničnog Beograda.
Predlog je za mnoge problematičan jer se članom 62 propisuje “da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina”.
Protivnici zakona tvrde da se njime “otima crkvena imovina i vrši pljačka verskih zajednica”. Međutim, iz Vlade to oštro demantuju i ističu da se “vraća ono što je bilo državna imovina” i da nikome neće biti otuđeno ništa čemu može da se dokaže vlasnička svojina.
Koliko je ovaj Predlog zakona važan za državu i koliko je delikatan pokazuje i činjenica da je prije usvajanja u Skupštini Crne Gore, poslat na mišljenje Venecijanskoj komisiji. Takva praksa se ne sreće često, osim kod veoma bitnih zakonskih akata. Jedan od slučajeva kada smo sarađivali sa Venecijanskom komisijom je pred referendum 2006. godine.