Sud može da potvrdi optužnicu, vrati na dopunu ili, usljed nedostatka dokaza, obustavi postupak.
Prema sumnjama istražitelja, Knežević je odbio da Atlas banci, u kojoj je bio većinski vlasnik, vrati ukupno 15,2 miliona eura koliko je koštala garancija sa zateznom kamatom za njegove poslove sa kompanijom Kaspija properti. Vlasnici Kaspije, koja je registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, isplatili su Kneževiću 12,5 miliona eura za kupovinu hotela „Princes“. Kako je kupovina hotela propala, a Knežević nije vraćao novac koji su Azerbejdžanci tražili u nekoliko navrata, aktivirana je garancija Atlas banke.
Kako se navodi u optužnici koju je potpisao glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić, optuženi Knežević je 20. maja 2015. godine u Podgorici, „uračunljiv, svjestan svoga djela, čije izvršenje je zabranjeno, sa umišljajem podstrekao Đurđića“ da počini krivično djelo – zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.
Kneževićev plan je, kako se osnovano sumnja, bio da ostvari protivpravnu imovinsku korist više od 40.000 eura.
“On je Đurđića nagovorio da suprotno Zakonu o bankama i procedurama za izdavanje garancija Atlas banke potpiše i ovjeri službenim pečatom garanciju za plaćanje A B-2005/15, koju je sastavio i odštampao na engleskom i predao mu je na potpis i ovjeru, u kojoj je navedeno da je nalogodavac- Duško Knežević, korisnik -Kaspia Pronerdes Holdings Limited iz Dubaia, kojom se garantuje da će Atlas banka toj kompaniji platiti najviše do iznosa od 12.500.000”, piše u optužnici u koju je Pobjeda imala uvid.
Takođe, navedeno je i da će banka neopozivo, bezuslovno platiti kompaniji Kaspija properti zatijevanu sumu, te da Atlas banka nema pravo da obavlja bilo kakva ispitivanja ili traži dokumentovanje zahtjeva za plaćanje.
“Banka je dužna da izvrši plaćanje za pet dana nakon dobijanja zahtjeva, a nakon toga, ukoliko traženi iznos nije plaćen, banka će platiti zateznu kamatu propisanu od Centralne banke”, piše u optužnom aktu.
NADLEŽNOSTI
U aktu Specijalnog tužilaštva opisana je i uloga okrivljenog Đurđića koji je, prema sumnjama istražitelja, bio podstreknut od Kneževića da počini krivično djelo – izdavanje i odobrenje sporne garancije s ciljem pribavljanja drugom koristi.
Na garanciji je potpis Đurđića i ta garancija nije zabilježena u poslovnoj evidenciji Atlas banke, iako je tadašnji izvršni direktor znao „da za to nije ovlašćen i da je takvo postupanje suprotno Zakonu o bankama i procedurama“.
Đurđić je, kako se navodi, znao da odluku o odobrenju garancije, s obzirom na to da iznosi iznad 10 odsto sredstava banke, donosi Odbor direktora banke, pri čemu ni to tijelo ne može donijeti odluku ukoliko zahtijevana garancija predstavlja više od 20 odsto sopstvenih sredstava na dan odobrenja garancije.
Knežević se tereti da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, putem podstrekavanja, a Đurđić zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.