U Crnoj Gori za prva tri mjeseca ove godine odobreno je 4.692 slučaja bolovanja, što je za oko devet odsto više u odnosu na isti period 2018.
Kako su Pobjedi kazali iz Fonda za zdravstveno osiguranje, u prošloj godini zbog bolovanja zaposlenih izgubljeno je 1,14 miliona radnih dana, što je državu koštalo 5,95 miliona eura.
Međutim, u koliko slučajeva je došlo do zloupotrebe ne postoje precizni podaci, a sagovornici Pobjede saglasni su da ih je teško i dokazati.
Kontrole privremene spriječenosti za rad obavljaju se u domovima zdravlja preko Komisije za kontrolu kvaliteta, a i u Ministarstvu zdravlja postoji komisija kojoj se obraćaju kompanije i poslodavci za provjeru opravdanosti bolovanja. Međutim, direktor podgoričkog Doma zdravlja Nebojša Kavarić smatra da je kontrole neophodno proširiti i u drugim institucijama, jer izabrani doktori propisuju bolovanja od 15 dana i to uglavnom na osnovu izvještaja specijalista.
On je nedavno saopštio da u toj zdravstvenoj ustanovi godišnje imaju oko 150 zahtjeva za kontrolu bolovanja, te da komisija za kontrolu rada u oko 10 slučajeva utvrdi proceduralne greške, odnosno da su bolovanja neopravdana.
“U 2018. izabrani doktori u domovima zdravlja propisali su oko 96.000 radnih dana na osnovu izvještaja drugih specijalista”, rekao je Kavarić nedavno za Televiziju Crne Gore.
Prvi čovjek Doma zdravlja apelovao je i na građane da ne zloupotrebljavaju bolovanje, u smislu imitacija simptoma jer je dovođenje u zabludu ljekara krivično djelo.
Kako bi spriječili moguće zloupotrebe u Fondu za zdravstveno osiguranje uspostavili su mjere kontrole, koje se, prema riječima direktora te ustanove Seada Čirgića, odnose na imenovanja vijeća ljekarske komisije sa mandatom od jedne godine.
“Tu je i raspodjela predmeta vijećima na način da ne dođe do konflikta interesa u smislu da isti ljekar predlaže bolovanje i odobrava ga kao član vijeća, da bolovanje odobrava vijeće ljekara specijalnosti prema vrsti bolesti za koju se odobrava bolovanje, da se dostavlja inovirana medicinska dokumentacija za svaki period odobravanja bolovanja. Fond je uspostavio i mehanizme kontrole kod odobravanja zahtjeva za refundaciju naknada za bolovanje”, rekao je Čirgić.
Izmjenama zakona za zloupotrebe predviđene kazne do 20.000 eura
Dosadašnjim zakonskim rješenjima nije bilo propisanih kazni za one koji zloupotrijebe bolovanje i za ljekare u slučaju prekršaja kod odobravanja bolovanja.
Čirgić navodi da je u toku procedura izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim su predviđene kazne za prekršaj za pravno lice i za izabranog doktora i nadležnu ljekarsku komisiju, “ako utvrdi privremenu spriječenost za rad bez ličnog prisustva osiguranika, bez uzimanja anamneze i radne anamneze ili uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju osiguranika oboljelog člana uže porodice za čiju njegu je određen, izdatu od zdravstvene ustanove“.
Izmjenama je predviđeno da 1.000 eura bude najniža kazna, a 20.000 eura najveća, za zdravstvene ustanove, odgovorna lica, izabrane ljekare i članove ljekarskih komisija, ukoliko se dokaže zloupotreba bolovanja.