Vidne su pozitivne promjene u visokom obrazovanju, sa crnogorskih fakulteta izlaze solidno osposobljeni kadrovi, ali posebnu pažnju treba obratiti na praksu na fakultetima i dalje usklađivanje sa tržištem rada, zaključeno je, između ostalog, u istraživanju o percepciji poslodavaca o visokom obrazovanju, saopštila je Generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović.
Istraživanje je rađeno u okviru projekta sa Svjetskom bankom, a radila ga je firma Ipsos Stratgic Marketing. Cilje je bio da Ministarstvo prosvjete dobije povratne informacije o mogućnosti zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova, te informacije da li obrazovni sistem stvara odgovarajući profil radnika.
Rađena su dva istraživanja: 2013. i 2019. godine po identičnoj metodologiji, kako bi se zabilježio napredak. Tokom istraživanja urađeno je 645 intervjua licem u lice i 10 dubinskih intervjua.
“Neki od osnovnih zaključaka jesu da je u periodu između dva istraživanja došlo do porasta broja poslodavaca koji su zaposlili visokoškolce i planiraju da ih zapošljavaju u budućnosti, kao i poslodavaca koji ih nijesu zapošljavali, ali sada planiraju. Takođe, poslovni entiteti su u velikoj mjeri zapošljavali visokoškolce iz biznisa, ekonomije i inženjerstva, ali i jezika i prava”, kazala je Kurpejović.
Ubjedljiva većina poslodavaca, njih 80 posto, smatra da je fakultetsko obrazovanje u velikoj mjeri relevantno, a manje od jedan posto poslodavaca cijeni da visoko obrazovanje nije relevantno. Pod “indeks relevantnosti” se podrazumijeva mjerenje koliko je za razvoj određenih vještina i kompetencija odgovorno visoko obrazovanje i kako trenutno poslodavci vide te kompetencije.
Prema ocjenama većine poslodavaca, kvalitet rada kadrova koji su fakultete završili u inostranstvu i u Crnoj Gori se uopšte ne razlikuje, i broj poslodavaca koji tako misle je u porastu – sa 50 posto 2013. godine na čak 63 posto. Većina poslodavaca smatra i da su visokoškolci sposobni da rade za njih, s tim da procjenjuju da je od posebne važnosti u narednom periodu znanje stranih jezika, tzv. meke vještine i praksa, te dalje jačanje podrške nakon završetka studija. Prepoznato je takođe da se očekuje otvaranje dodatnog prostora za saradnju poslodavaca sa visokoobrazovnim ustanovama na izradi nastavnih planova, kao i da je potrebno nastaviti sa aktivnostima na usklađivanju obrazovanja i tržišta.
“Sumarni zaključak je da postoje osjetne i pozitivne promjene, te da su visokoškolci dovoljno osposobljeni za posao za koji su se školovali, te da se, uz nastavak planiranih aktivnosti, očekuju dalji pozitivni pomaci. Izvještaj će biti koristan i visokoškolskim ustanovama za unaapređenje rada i dalje kreiranje upisne politike”, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.