U organizaciji Matice crnogorske Ogranka Danilovgrad sinoć je u hotelu „Zeta“ priređeno veče posvećeno filmskim velikanima porijeklom iz danilovgradskog kraja – Radomiru Baju Šaranoviću i Zdravku Velimiroviću.
O djelu dvojice sineasta koji su obilježili čitavu jednu epohu crnogorske i jugoslovenske kinematografije govorili su reditelji Branko Baletić i Andro Martinović, novinar Dragan Mitov Đurović i predsjednik ogranka MC u Danilovgradu Veselin Popović.
Andro Martinović je istakao da je riječ o jedinstvenim stvaraocima koji su ostavili izuzetan pečat u jugoslovenskoj i crnogorskoj kulturi.
„U Kinoteci smo više programa posvetili Zdravku i Baju. Uradili smo prošle godine i restauraciju prvog igranog filma Zdravka Velimirovića Dan četrnaesti koji je 1961. godine bio u zvaničnoj takmičarskoj selekciji filmskog festivala u Kanu. Zahvaljujući toj restaurisanoj verziji bili smo prošle godine i dio prestižnog festivala u programu ‘Kanski klasici’“, kazao je Martinović.
Dodao je da im je pored umjetničkog talenta i porijekla zajedničko to što su bili vrsni intelektualci.
„Obojica su intelektualci u klasičnim smislu, širokog obrazovanja i širokih interesovanja. Zdravko se bavio i fotografijom, studirao je u francuskoj. Bajo je pak, bio i prevodilac s engleskog jezika, preveo je neke važne knjige. Imali su jedan svestran intelektualni angažman“, istakao je Martinović.
On je podsjetio i na njihov izuzetan pedagoški rad na FDU u Beogradu ali i na zajedničko interesovanje za istoriju i literaturu.
„Imaju i pisca koji ih spaja – Mihaila Lalića. Zdravko je radio njegovu Lelejsku goru, Bajo Svadbu. Kakvi bi to bili Cnogorci da ih nije zanimala istorija puno su se njome bavili, u svojim igranim i posebno u dokumеntarnim ostvarenjima“, istakao je Martinović.
Dodaje da je u njihovim filmovima igrala plejаda jugoslovenskog glumišta, te da su obojica imali poseban dar za rad s glumcima.
„U njihovim djelima se osjeća narativ sredine iz koje su potekli, zemlje između mora i krša, između stvarnosti i legendi. Ono najviše što možemo da uradimo je da njihove filmove sačuvamo i da ih približimo novim generacijama jer tu imaju šta da nauče“, zaključio je Martinović.
Osvrćući se na bogate profesionalne karijere u kojima su Šaranović i Velimirović ostvarili značajna kinematografska djela i dobili pregršt filmskih nagrada, što domaćih što inostranih, Branko Baletić je posebno istakao to koliko je za jednu zemlju i njenu kulturu važno da ima institucije.
„Ako danas ukucate na internetu njihova imena naići ćete na to da za obojicu piše srpski reditelji. Da piše jugoslovenski ne bi mi smetalo, ali na neki način mi se nismo izborili i to je naša greška. Ti ljudi su zbog toga što nije bilo institucija kulture u Crnoj Gori karijeru počeli i završili u drugoj sredini i to je tragična priča o našim kulturnim institucijama“, kazao je Baletić napominjući da je među 45 reditelja koji su proslavili beogradski Dunav film njih 23 bilo iz Crne Gore.
„To ne govorim da bi smo se sada pravili važni što su Crnogorci kada je cvetala jugoslovenska kinematografijа bili njeni predvodnici nego je to tragična slika što mi te institucije nismo imali ovdje. I to je opomena svima nama“, kazao je Baletić.
Brojne nagrade i priznanja, dodao je, dobijali su ne zbog neke političke situacije ili angažmana već zato što su uradili velike filmove zbog kojih su danas zastupljeni i u jugoslovenskoj i u crnogorskoj kinoteci.
Dragan Mitov Đurović posebno je apostrofirao značaj kulture sjećanja.
„Za one koji duže pamte, prije pedeset godina u jednom istraživanju je rečeno da shodno broju stanovnika na prostoru Jugoslavije Danilovgrad ima najveći broj intelektualaca. Zato to ne smijemo da zaboravimo i zato se i večeras prisjećamo Vuka Pavićevića, Dragoslava Boškovića, Draga Đurovića, Ratka Đurovića, Dušana Đurovića i mnogih drugih. A na toj velikoj listi koja istinski služi na ponos našem gradu posebno mjesto pripada dvojici braće Mihailu i Baju Šaranoviću“, istakao je Đurović.
On je podsjetio na značaj manifestacije Julske vatre mladih, kojoj je, kako je kazao, poseban doprinos dao i Bajo Šaranović.
„Lazine i Julske vatre svake godine su okuplajle nekoliko hiljada mladih iz čitave Crne Gore, a koliko je taj program bio dobar govori podatak da ga je prenosila Jugoslovenska televizija“, podsjetio je Đurović.
U sklopu programa koji je organizovan povodom Dana Opštine Danilovgrad, 9. decembra prikazani su inserti iz ostvarenja Zdravka Velimirovića i Radomira Baja Šaranovića. Takođe, prikazan su i dva arhivska snimka manifestacije Julske vatre mladih, iz 1976. i 1982. godine.