Od naredne školske godine u Srbiji će biti uvedeni skraćeni programi studija, u trajanju od tri do 18 mjeseci. To znači da se dogodine u toj državi očekuju prvi sertifikati u rangu fakultetskih diploma. U Crnoj Gori za sada sličnih promjena u oblasti visokog obrazovanja neće biti.
CdM-u je iz Ministarstva prosvjete Crne Gore pojašnjeno da trenutno ne razmišljaju o uviđenju kratkih studijskih programa iz više razloga.
“Da bi bili uvedeni kratki ciklusi studija potrebno je promijeniti Zakon o visokom obrazovanju. Svakako smo mišljenja da bi bilo potrebno testirati i tržište rada o potrebama za ovakvim kvalifikacijama, prije bilo kakve odluke. U Crnoj Gori sada, kao što znate, postoji više stručno obrazovanje”, kazali su CdM-u iz Ministarstva prosvjete.
I u Centru za građansko obrazovanje CGO ističu da ukoliko bi se uopšte razmišljalo o uvođenju skraćenog studiranja, najprije bi bilo neophodno izmijeniti zakonsku regulativu u visokom obrazovanju.
“Crna Gora je prije dvije godine izvršila reformu visokog obrazovanja kojom je ustanovljeno da se osnovne studije realizuju na osnovu akreditovanog studijskog programa u trajanju od najmanje tri godine. Tokom tih studija, predviđeno je obavezno izvođenje praktične nastave (najmanje 25 odsto), što u Srbiji do sada nije bio slučaj. Takođe, već imamo studijske programe koji traju po četiri semestra, poput Visoke medicinske škole, Primijenjene fizioterapije i sično tako da bi sve manje od toga bilo unižavanje visokog obrazovanja”, pojasnila je za CdM Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u CGO.
Prema njenim riječima završetkom studijskog programa stiče se određeni nivo obrazovanja i kvalifikacija predviđen Zakonom o nacionalnom okviru kvalifikacija.
“Svako potencijalno novo kreiranje još kraćih studijskih programa od ovih predviđenih važećim sistemom zahtijevalo bi izmjenu cjelokupnog zakonodavnog okvira. U Srbiji ovi programi ne moraju biti akreditovani dok su svi naši programi akreditovani, odnosno nijedna od ovih diploma iz Srbije ne može biti nostrifikovana u Crnoj Gori, a vjerujem da neće ni u drugim državama čime se onima koji budu imali takvu diplomu automatski sužava tržište rada. Ovo je jedna od argumentacija da bi bilo nesvrsishodno uvoditi takve programe i kod nas”, kazala je ona.
Kaluđerović isto kao i Ministarstvo prosvjete smatra da mogućnost uvođenja takvih programa zahtijeva prije svega prethodno sprovedene opsežne analize tržišta rada, kojim bi se utvrdili neophodni razlozi za njihovo pokretanje.
“Nisam sigurna ni da su takve analize urađene u Srbiji, već vjerujem da je ovo više bio način da se pokuša brzo zaraditi kroz sistem obrazovanja, a što dugoročno može da se vrlo negativno vrati”, zaključila je Kaluđerović za CdM.