Sto godina bioskopske kulture u Herceg Novom: Bogata baština sažeta u publikaciju Mi smo djeca filma

Uz 35 godina Filmskog festivala, Herceg Novi ove godine obilježava još jedan jubilej, 100 godina bioskopske kulture. Tim povodom, izvršni producent Festivala, Javna ustanova kulture “Herceg fest“ izdala je publikaciju i uradila kratki film koji nosi naziv ovogodišnjeg festivalskog slogana „Mi smo djeca filma“.

Publikacija sadrži sažetak bogate bioskopske baštine Herceg Novog, koja se čuva u privatnim i arhivama javnih ustanova, a film je sažetak te publikacije, objasnila je poslovna direktorica 35. Filmskog festivala, Gordana Porobić Krcunović.

„Herceg Novi zaista ima bogatu bioskopsku baštinu. Činjenica je i da, od kada je 35-ica izašla iz upotrebe, filmski festival je preuzeo na sebe obavezu njegovanja bioskopske kulture. Lijepa vijest u godini kada obilježavamo dva jubileja, jeste da će Herceg Novi konačno dobiti savremeni bioskop – u toku je implementacija projekta digitalizacije bioskopa u Dvorani Park, a tokom ljeta ćemo moći da imamo bioskop na Forte Mare, za kojim smo toliko čeznuli“, kazala je na promociji Porobić Krcunović.

Kako je istakla, bogata građa koja postoji o ovoj temi zahtijeva i jednu monografiju, u kojoj bi bili zabilježeni događaji, podaci, ličnosti koji se vezuju za bioskopsku kulturu grada.

Autorka teksta za publikaciju i film je novinarka i publicistkinja Vitka Vujnović, koja je tokom pripreme i istraživanja došla do podatka da je bioskop u Herceg Novom postojao još 1919. godine u Oficirskom domu na Belavisti, ali samo za mjesnu vojnu komandu, dok 1922. godine počinju javne projekcije. Kako je ispričala, ovaj podatak je našla u dopisu koji su mještani Starog grada uputili tadašnjem načelniku Opštine, Jeftu Gojkoviću.

„Bio mi je interesantan i podatak da je svojevremeno u Herceg Novom radilo pet zimskih i sedam ljetnjih bioskopskih bašta, da je na tvrđavi Forte Mare svake večeri bilo po 600 gledalaca, a da je ukupan zbir u toku godine bio, danas nevjerovatnih 200.000 posjetilaca. Mogli smo i bolje čuvati ono što smo imali, ali uvijek se treba nadati da ćemo napraviti neki novi iskorak“, kazala je Vujnović.

Kako je rekla, publikacija „Mi smo djeca“ filma je „sentimentalna istorija bioskopa u Herceg Novom“, koja treba da bude osnova za neko ozbiljnije istraživanje.

„Trudila sam se da nađem lijepe misli o bioskopu, kinematografiji, pojedinim filmovima, o ljudima i našem festivalu, koje su izgovarali ljudi značajni za kinematografiju Crne Gore, koji su svi listom krenuli iz Herceg Novog“, navela je Vujnović i dodala: „Išla sam na atmosferu, da zabilježim ono što smo zaboravili ili nismo ni znali.“

Među podacima koje je istakla kao zanimljive je i to da je Borislav Pekić bio scenarista „Lovćen filma“, čije je sjedište u jednom periodu bilo u Herceg Novom, a Mihailo Lalić je u starom kinu imao svoje mjesto, u poslednjem redu na sredini.

Govoreći o uspjesima stvaralaca iz Herceg Novog, Vujnović je poručila: „Naši ljudi su stigli i do Holivuda – Bojan Bazeli, Ivan Marinović niže uspjehe sa svojim prvim filmom, isto to radi Ivan Salatić, imamo sjajnu ekipu glumaca poput Miloša Pejovića , Dejana Đonovića, Gorana Slavića, scenaristu Stevana Koprivicu, imamo sve elemente da zlatne godine oživimo i podignemo na još veći nivo, samo ako budemo imali dobru volju“.

Promocija publikacije „Mi smo djeca filma“ upriličena je u okviru pratećeg programa 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala, nakon čega je u foajeu Dvorane Park prikazan dokumentarni film Mitra Terzića „Ćakule sa Feliksom“.

Osvrćući se na publikaciju, Terzić je kazao da istorija bioskopske kulture u Herceg Novom može da bude ozbiljna osnova razvoja kulturnog turizma grada: „Ovakav materijal, ovakva istorija zaslužuje neki prostor u kojem bi mogla da bude permanentna izložba i dokaz onoga što je Novi imao svih ovih godina. Da ga ne svodimo samo na ljetnji period i tih četiri, pet, šest dana filma, nego da to bude jedna institucija koja može ljudima tokom čitave godine da pokaže šta je Herceg Novi predstavljao za jugoslovensku kinematografiju, i šta i dalje predstavlja“.

Terzić se zahvalio organizatorima na prilici da se „film koji je obišao dosta svijeta vrati tamo odakle je krenuo“, kao i Novljanima koji su učestvovali u radu na ovom ostvarenju.

„Priča o Feliksu Laforestu je isto tako vrlo značajna i čak bi mogao da se uredi neki prostor koji bi spojio fotografiju i film. Feliks je bio filmski radnik, a u ovom filmu vidjećete nekih 20 sekundi koje su možda i prvi video zapisi Herceg Novog, bar civilne prirode. Ove zapise je Gabo Golubin našao u Feliksovom ateljeu, ja sam ih odnio u Madrid i to je u ovom filmu prvi put digitalizovano“, rekao je Terzić.

Uz film „Ćakule sa Feliksom“, u foajeu Dvorane Park upriličena je izložba fotografija Mitra Terzića, koje su urađene tehnikom kontrolisane duple ekspozicije, a sa idejom da budu „dijalog dvije osobe koje su živjele na istom mjestu, ali sa nekih 100 godina razlike“.