Koordinatorka Programa za podsticaj ženskog preduzetništva Ženske političke mreže Crne Gore Jelena Radenović kazala je da u ekonomskoj zavisnosti leži korijen neravnopravnosti žena.
Radenović je, na poziv Udruženja poslovnih žena u BiH, učestvovala na konferenciji „Šta žene u politici i preduzetništvu mogu uraditi jedne za druge – kreiranje mreže žena u politici i preduzetništvu“, koja se u okviru „Dana preduzetništva žena 2019“ održava u Sarajevu.
Radenović je, zajedno sa poslanicama u EU parlamentu Tanjom Fajon i Biljanom Borzan, bila panelistkinja na temu „Iskustva i dobre prakse iz zemalja regije i EU“.
“Često kao koordinatorka Programa za podsticaj ženskog preduzetništva kažem da je ekonomska zavisnost žene korijen neravnopravnosti, jer je ekonomski zavisna žena primorana da trpi nasilje i da ćuti o svom neravnopravnom položaju u porodici i zajednici, odnosno ne može joj pasti na pamet da se kandiduje da bude izabrana na mjesta odlučivanja u zajednici”, kazala je Radenović.
Ona je ukazala da je ŽPM za malo više od godinu i po postojanja sprovela najveći broj aktivnosti na polju podsticaja razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori.
“Mislim da je ovaj skup pravo mjesto za predstavljanje naše inicijative, jer su aktivnosti koje smo mi sprovele vrlo primjenljive u zemljama regiona, a naše dragocjeno iskustvo na tom polju može biti veoma dobra spona za eventualne zajedničke aktivnosti i regionalno umrežavanje”, istakla je Radenović.
Prema njenim riječima, problem sa kreditnim linijama je što žene nemaju kolateral, jer nemaju imovinu upisanu na svoje ime, odnosno još uvijek se pored zakonski ravnopravno definisanog postupka nasleđivanja u Crnoj Gori poštuje nepisani zakon da se sestre odriču nasljeđa u korist braće, a u braku stečena imovina uglavnom se vodi na supruga.
“U takvom ambijentu, Ženska politička mreža Crne Gore u novembru 2017. godine pokrenula je inicijativu za uvođenje novog institucionalnog mehanizma, na lokalnom nivou, u opštinama. Prednost je bila što u ŽPM imamo veliki broj odbornica i članica izvršne vlasti. Naime, tražile smo posebnu budžetsku liniju u budžetima svih opština u Crnoj Gori kojom će se obezbijediti bespovratna sredstva za razvoj ženskog preduzetništva”, navela je Radenović.
Ona je ukazala da je ŽPM pripremila i model odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za žensko preduzetništvo.
Radenović je istakla da su veliki rad i lobiranje rezultirali time da je ove budžetske godine 15 od 23 opštine u Crnoj Gori opredijelilo sredstva za razvoj ženskog preduzetništva u ukupnom iznosu od 150.000 eura.
“Odradile smo veliki posao, koji mora biti pod stalnim lobiranjem i praćenjem kako se ne bi pretvorio u svoju suprotnost. Poslije izgradnje institucionalnog okvira potrebno nam je ono što je i tema ovog panela, a to je – mreža žena iz politike i preduzetništva. Iskustvo preduzetnica potrebno nam je za unaprjeđivanje institucionalnih mehanizama. Udruženja preduzetnica, kao što je recimo Asocijacija poslovnih žena Crne Gore, neophodna su nam kako bi došli do što većeg broja žena koje bi se odlučile za preduzetništvo ili unaprjeđivale svoj biznis. Potrebne su nam uspješne preduzetnice kao mentorke početnicama i kao modeli za ohrabrenja, jer je u našim zemljama, zbog svih okolnosti i društvenih barijera, ženi za ulazak u preduzetničke vode potrebna, prije svega, hrabrost”, kazala je Radenović.
Ona je podsjetila da ŽPM čine političarke iz 16 parlamentarnih političkih partija u Crnoj Gori, a nastala je pod okriljem programa „Podrška antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti” koji realizuje UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, uz finansijsku podršku Delegacije EU.
Cilj „Dana ženskog preduzetništva“ bila je razmjena iskustva, razgovori o bitnim segmentima poduzetništva, te uspostavljanje saradnje.
Na skupu su učestvovale preduzetnice i njihova poslovna udruženja iz Austrije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Slovačke, Češke, Mađarske i Turske.