U rješenju Vrhovnog suda se navodi da je Kneževiću pritvor produžen zbog opasnosti da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog djela ili da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače.
Knežević se pod istragom Specijalnog tužilaštva našao zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne grupe koja se bavila pranjem novca, utajom poreza i ucjenama. On je nedostupan crnogorskim vlastima, pa je za njim raspisana crvena međunarodna potjernica.
Prema podacima koji su do sada prikupljeni, plan djelovanja kriminalne organizacije bio je da više pravnih lica sa teritorije Crne Gore djelimično izbjegavaju plaćanje poreza, doprinosa i drugih propisanih dažbina, na osnovu lažnih faktura za robu i usluge koje im stvarno nijesu bile isporučene ili izvršene.
Fiktivne fakture ovim preduzećima ispostavljale su firme koje je Knežević osnovao i na taj način prikrivali činjenice i podatke koji se odnose na utvrđivanje poreskih obaveza.
Odgovorna lica u Kneževićevim firmama su vršila prenos novca po tako ispostavljenim lažnim fakturama, te kao takve ih knjižili, ali ne i prikazivali u svom računovodstvu.
Sa druge strane, odgovorna lica u pravnim subjektima kojima je izvršeno plaćanje podizala su uplaćena novčana sredstva i ista shodno kriminalnom planu davala Kneževiću u gotovini.
On je taj novac vraćao uplatiocima zadržavajući za sebe određeni dio uplaćenog novca. Takođe, postoji osnovana sumnja da je nad preduzećima koja su se pojavljivala kao navodni dobavljači prouzrokovan lažni stečaj, kako bi bilo izbjegnuto plaćanje obaveza.
”Osnovana sumnja da je okrivljeni Duško Knežević izvršio krivična djela stavljena mu na teret proizilazi iz obimne bankarske dokumentacije za pravna lica ,,S.g.1.“, ,,S.g.2.“, ,,NPN C.“, KPM C. i ,,P.g.“, prema kojoj su odgovorna lica u navedenim pravnim licima odmah nakon uplate o navodno pruženim uslugama kompletna sredstva podizala na ime materijalnih troškova gotovo istog dana ”– navodi se u rješenju Vrhovnog suda.
Pregledom dokumentacije kompanija koje je Knežević osnovao, inspektori Poreske uprave su utvrdili da je u ovim kompanijama broj zaposlenih varirao od jednog do pet, a da je promet na godišnjem nivou iznosio od 100.000 eura do milion eura.
”U pravnom licu ,,NPN C.“ promet u 2018. godini, u kojoj godini je osnovano i ugašeno, bio je oko 800.000 eura, da je u pravnom licu ,,KPM C.“ promet za oko godinu i po dana, za koliko je društvo postojalo, bio oko milion eura. U pravnom licu ,,P.g.“ promet od osnivanja u avgustu 2018. godine pa do 13. decembra te godine iznosio je 300.000 eura, a nije bilo zaposlenih” – navodi se u rješenju Vrhovnog suda.
Poreska uprava je utvrdila i da neke od ovih Kneževićevih kompanija nikad nijesu podnosile finansijske izvještaje.
Knežević je izbjegao hapšenje koje je sredinom decembra prošle godine naložila specijalna tužiteljka Lidija Vukčević. Samo nekoliko dana prije izdavanja naloga za hapšenje, on je napustio teritoriju Srbije. Odbjegli biznismen se svakodnevno oglašavao na Instagramu i u pojednim medijima tvrdeći da je u Londonu i da je proces protiv njega montiran.
Do sada nije ponudio nijedan dokaz koji bi osporio navode Tužilaštva, koje je protiv njega pokrenulo četiri istrage zbog sumnje da je bio vođa kriminalnih grupa koje su se bavile nezakonitim poslovima u kojima je budžet oštećen za višemilionske iznose.
Istraga protiv Duška Kneževića pokrenuta je krajem decembra prošle godine, kada je privedeno četvoro njegovih saradnika. Samo nekoliko nedjelja kasnije istraga je proširena na više osoba, a kao organizator u svim predmetima označen je Knežević. Odbjegli biznismen tereti se da je sa 21 osobom počinio krivična djela utaja poreza, pranje novca i stvaranje kriminalne organizacije.
Provjere su pokrenute nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, kada je u Crnu Goru ušlo 15 miliona dolara. Tada je uhapšeno šest vozača iz Atlas banke zbog sumnje da su „oprali“ 100.000 dolara. U 2018. godini otvorene su istrage za e-komerc, Global karbon, a Kneževićevo ime pominje se i u slučaju Telekom.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je saopštio da su kriminalne grupe na čijem je čelu bio Knežević oštetile budžet za više stotina miliona eura kao i da je iz Atlas banke iznijeto 90 miliona eura. Osim Kneževića, pod istragom su i njegovi saradnici Đorđe Đurđić, Marko Nikolić, Brankica i Biljana Bašović, Petar Knežević, Tomica Knežević, Miodrag Knežević, Vlatko Rašović. Prijave su podnijete i protiv Almira Kaluđerovića, Tomislava Žižića, Elvira Kalamperovića, Andrije Kneževića, Andreja Kononenka, Ariska Timofejeva, Olge Udilove, Ekatarine Petrovne Kononenko, Zvonka Gobeljića i Nebojše Šovrana. Pod istragom Specijalnog tužilaštva našao se i interni revizor Atlas banke Mladen Dašić, zbog sumnje da je 2013. godine sačinio dva različita izvještaja o poslovanju. Dašić je, prema sumnjama istražitelja, prema Centralnoj banci napravio lažni izvještaj u kom se navodi da je izloženost Atlas banke prema jednom akcionaru 20 umjesto više od 30 odsto.
Kako je objasnio Katnić, interni revizor je osumnjičen za nesavjestan rad jer, na primjer, nije obavijestio Centralnu banku da je solventnost banke manja od zakonom propisanog minimuma od 10 odsto.