Pandemija kovid-19 dovela je do porasta anksioznosti i velikih depresivnih poremećaja u cijelom svijetu, posebno među ženama i mladima, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu “The Lancet”.
Slučajevi depresije i anksioznosti povećali su se za više od četvrtine u svijetu 2020. godine zbog pandemije kovida-19.
Ovo je prva studija koja je procijenila globalne uticaje pandemije na velike depresivne poremećaje i anksiozne poremećaje, navodeći ih prema godinama starosti, polu i lokaciji u 204 zemlje 2020. godine.
Rezultati pokazuju da su se prošle godine slučajevi velikih depresivnih poremećaja i anksioznih poremećaja povećali za 28 odsto odnosno 26 odsto.
„Ovo naglašava hitnu potrebu za jačanjem zdravstvenih sistema“, rekao je vodeći autor studije Damien Santomauro i Centra za istraživanje mentalnog zdravlja u Kvinslendu.
„Čak i prije pandemije, sistem zaštite mentalnog zdravlja u većini zemalja bili su nedovoljno opremljeni i neorganizovani,“ dodao je.
Žene su bile više pogođene od muškaraca, a mlađi ljudi bili su pogođeniji od starijih starosnih grupa. Mladi su patili jer ih je zatvaranje škola držalo dalje od prijatelja, a mnoge žene su se suočile sa povećanim rizikom od nasilja u porodici, rekli su istraživači.
Studija, koju su vodili akademici sa Univerziteta Kvinslend u Australiji, zabilježila je 76 miliona dodatnih slučajeva anksioznih poremećaja i 53 miliona teških depresivnih poremećaja kako se kovid-19 širio tokom 2020. godine.
„Nažalost, iz brojnih razloga, žene su uvijek imale veću vjerovatnoću da će biti teže pogođene društvenim i ekonomskim posljedicama pandemije“, rekla je koautorka studije Alis Ferari.
„Dodatne brige i odgovornosti obično padaju na žene, vjerovatnije je i da će žene biti žrtve porodičnog nasilja, koje se povećalo u različitim fazama pandemije.“
„Zatvaranje škola i druge zabrane ograničavaju sposobnost mladih ljudi da uče i komuniciraju sa svojim vršnjacima, a u kombinaciji sa povećanim rizikom od nezaposlenosti takođe su doprinijeli daljnjem opterećenju mentalnog zdravlja mlađih osoba, dodaje.
Istraživanje je obuhvatilo 48 prethodno provedenih studija iz cijelog svijeta, a svoje rezultate spojilo je u meta-analizu kako bi se kvantifikovala prevalencija poremećaja mentalnog zdravlja u 204 zemlje i 2020. godine.
Procjenjuje se da je 28 odsto povećanja slučajeva velikog depresivnog poremećaja, na 246 miliona slučajeva, u odnosu na procjenjenih 193 miliona slučajeva da se pandemija nije dogodila.
Autori studije upozorili su da postoji nedostatak kvalitetnih podataka o uticaju pandemije na mentalno zdravlje u mnogim siromašnijim zemljama.