Konsolidovani dug opština iznosi oko 151,33 miliona eura, prema podacima dostavljenim od strane opština za kraj 2018. godine, kao i podacima Ministarstva finansija. To je, kako piše u izbještaju Ministarstva finansija, za oko 15,64 miliona eura manje nego na kraju 2017. godine.
Najviše duguje crnogorska metropola turzima Budva, i to 57,96 miliona. Slijedi Podgorica sa nešto više od 16 miliona i Nikšić sa 15 miliona duga. Bez zaduženja su Žabljak, Petnjica i Gusinje.
Dugujemo 3,2 milijarde
Kada je riječ o ukupnom javnom dugu Crne Gore, on prema podacima Ministarstva finansija, na dan 31.decembar 2018., iznosi 3.268,56 miliona eura ili 70,99 odsto procijenjenog BDP-a. Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, koji uključuju i 38.477 unci zlata, a koji su na kraju 2018. godine iznosili 276,83 miliona eura, neto javni dug Crne Gore poslednjeg dana 2018 godine, iznosi 2.991,73 miliona eura ili 64,97 odsto procijenjenog BDP-a.
Prema podacima nadležnog ministarstva, Ukupan državni dug (bez depozita), 31. decembra iznosio je 3.152,98 miliona
eura, ili 68,48 odsto procijenjenog BDP-a. Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju 2018. godine, iznosio je 2.876,15 miliona eura ili 62,46 odsto BDP-a. Spoljni dug iznosio je 2.760,00 miliona eura, dok je unutrašnji dug iznosio 392,98 miliona eura. U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave, u iznosu od 35,58 miliona eura, po osnovu ugovora za koje je Ministarstvo finansija zaključilo ugovore sa međunarodnim kreditorima, a sa opštinama podkreditne ugovore, jer se Ministarstvo finansija pojavljuje kao direktni zajmoprimac.
“U odnosu na kraj 2017. godine, došlo je do povećanja državnog duga u ukupnom iznosu od 525,11 miliona eura, što je rezultat povećanja spoljnjeg duga za 546,03 miliona eura, i smanjenja domaćeg duga za 20,91 miliona eura. Do povećanja spoljnjeg duga došlo je prvenstveno zbog zaduženja kod kineske EXIM banke, radi izgradnje prioritetne dionice autoputa; emisije
euroobveznica na međunarodnom tržištu, kao i kreditnog aranžmana uz garanciju Svjetske banke zasnovane na javnoj politici (Policy Based Guarantee ‐ PBG). U istom periodu došlo je do smanjenja domaćeg duga u najvećoj mjeri usled redovne otplate obaveza prema domaćim komercijalnim banakama i otplate duga po osnovu emitovanih domaćih obveznica”, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija.