Njemačka i SAD po uzoru na Envera Hodžu: Svi su mu se smijali 30 godina, a ispada da je bio pravi vizionar

Otvorena opcija nuklearnog rata između NATO-a i Rusije natjerala je neke od bogatijih stanovnika zemaljske kugle, ali i dio tzv. srednjeg sloja da investiraju u kupovinu i gradnju skloništa i bunkera za zaklon, otkrio je ugledni magazin “Ekonomist” navodeći kako je pomenuta pojava najviše maha uzela u SAD-u i Njemačkoj.

Čini se da se sada mnogi ugledaju na paranoičnog albanskog diktatora Envera Hodžu, koji je naredio masovnu izgradnju bunkera širom Albanije u jeku hladnoratovske drame.

Bunkeri, vjerovatno mnogo drugačiji od tih albanskih, sada su među traženijim nekretninama.

„Umjesto bazena ili garaže, mnogi ljudi sada žele bunker“, kažu iz berlinske firme BSSD.

Klijenti se kreću od ultrabogatih tajkuna do tipične porodice srednje klase, navodi Jutarnji list, pozivajući se na Ekonomist.

Većina traži utvrđeno sklonište u podrumu svoje kuće. S druge strane, jedna porodica u Brandenburgu gradi veliki bunker u vrtu nove kuće koju je počela da gradi početkom godine – piše „Ekonomist“. Firma BSSD, prema istom izvoru, ima ponudu bunkera u tri standardne veličine, počevši od glavnog modela za 79 hiljada eura. Na tržištu se nude i manje razrađene „sobe za paniku“ već za 15 hiljada eura.

Zakerberg i Kardašijanke kupuju bunkere

U SAD-u su, napominje magazin, za kupovinom bunkera prvo posegnule neke od najbogatijih i najpoznatijih porodica poput sestara Kardašijan. Prije gotovo četiri godine američka rijaliti televizijska zvijezda Kim Kardašijan i njena sestra Kloi dale su se u kupovinu bunkera.

„Sestre Kardašijan testirale su sklonište vrijedno 200.000 dolara koje je napravila ‘Atlas Survival Shelters’, a koje nudi 46 kvadrata sigurnog prostora“, navodi „Ekonomist“.

Mark Zakerberg, multimilijarder i osnivač Fejsbuka i Mete navodno gradi manje skučen objekt od 450 kvadratnih metara ispod svog ranča na udaljenom havajskom ostrvu.

Potražnja za bunkerima i skloništima u Njemačkoj porasla je nakon ruske invazije na Ukrajinu, a pomenuti BSSD počeo je da dobija oko hiljadu upita dnevno od mogućih kupaca. Osnivači firme otkrili su za list „Ekonomist“ da im se broj narudžbi u 2022. utrostručio. List dodaje da su na njemačkom tržištu bunkera i skloništa već prisutni ili se pojavljuju i novi igrači poput Deltamodula.

Velike investicije

Interes građana Njemačke za skloništima, navodi list, proističe iz činjenice da je državna administracija odustala od gradnje dovoljnog broja skloništa za sve građane od nuklearnog ili rata raketama dugog dometa koje mogu pogađati ciljeve udaljene od lansirnih stanica i do 2.500 kilometara.

Stoga su njemački građani ili dio njih počeli sami da se snalaze za zaklon od granatiranja i radijacije. Magazin ističe kako bi njemačke vlasti za zbrinjavanje celokupnog stanovništva trebalo da izgrade 210.000 velikih bunkera, uz investiciju od 140 milijardi eura i vrijeme građenja od otprilike 25 godina.

U njemačkim bunkerima i skloništima, prema Ekonomistu, ima mjesta za 450.000 građana. Suprotan primjer, dodaje list, su Finska i Švajcarska, čije su vlasti izgradile dovoljan broj skloništa za sve stanovnike.

Hodža „vizionar“

Najveći investitor u bunkere i skloništa na Starome kontinentu nakon Drugog svjetskog rata, inače, bio je vođa komunističke Albanije Enver Hodža. Iako nema pouzdanih podataka koliko je Hodža, u razdoblju svoje vladavine od 1944. do 1985. godine, napravio bunkera, procjenjuje se da ih nije bilo manje od 750 hiljada.

Gledajući aktuelnu potražnju za bunkerima u Njemačkoj i SAD-u i ukupnu geopolitičku militarizaciju, ispada da je Hodža bio pravi vizionar iako su se njegovoj „bunkerizaciji“ nakon pada „gvozdene zavjese“ svi smijali gotovo 30 godina.