Rade je pronašao način kako da se CIJELE ZIME GRIJE BESPLATNO

Troškovi Vujićevog grijanja su mizerni, pogotovo u poređenju sa drvetom, ugljem, strujom ili klasičnim peletom od drveta

Rade Vujić iz Sitneša kod Srpca obezbijedio je kvalitetno i jeftino grijanje kada je usavršio proizvodnju peleta od ambrozije, što je jedinstven slučaj tog kraja.

Prostorije njegove porodične kuće stalno su tople, jer peć ne gasi niti štedi na energentu. Troškovi Vujićevog grijanja su mizerni, pogotovo u poređenju sa drvetom, ugljem, strujom ili klasičnim peletom od drveta koji zimus košta prosječno 250 eura po toni.

– Pelet od ambrozije kojeg proizvodim pomoću postrojenja koje sam osmislio i napravio, košta oko 150 eura po toni. To je cijena struje i ništa više. Ambrozije, biljke koju svi nastoje iskorijeniti ali u tome ne uspijevaju, ovdje ima na sve strane. Dakle, sirovina za moju peć raste ispod prozora po cijelom polju, na sve strane je ima pa zato nema razloga za brigu, bar iz moje perspektive – objašnjava ovaj vrijedni Srpčanin, poznat po svakojakim inovacijama i originalnim idejama.

Ipak, o peletu iz njegove vlastite proizvodnje pročulo se u cijelom kraju. Rada mnogi znatiželjno zapitkuju u nevjerici, sumnjičavo slušajući njegovu priču o improvizovanom postrojenju i svojeručnoj tehnologiji, piše “Blic”.

– Trebalo mi je godinu do dvije da osmislim ovu, po izgledu, skromnu ali po učinku vrijednu liniju za proizvodnju peleta. To je takozvana kućna radinost, sve je napravljeno po vlastitim zamislima i konsultacija. Nije to baš išlo lako, uvijek je bilo manjih problema, ponešto nije radilo kako treba, zaglavljivala se sirovinska masa, vezivo nije funkcionisalo i tako redom. Bio sam uporan, nisam odustajao i tako sam, u pravo vrijeme usavršio svoju proizvodnu liniju u šupi, gdje po potrebi sam sebi napravim dovoljne količine peleta – priča Vujić pokazujući pune plastične korpe peleta i buradi sa ambrozijom. Riječ je o mljevenoj smjesi sjemena, lišća i stabljike ambrozije.

– Dio sam obezbijedio tokom filtiranja soje, odvajanjem ambrozije od ove uljarice. Ostalo sam lako obezbijedio jer ambrozija nezaustavljivo raste, država se decenijama bori da iskorijeni ovu štetnu biljku ali, na moju sreću, u tome ne uspijeva – pojašnjava Vujić.

Podsjeća da je problem veziva takođe riješio na jedinstven način.

– U industrijskoj proizvodnji koristi se ljepilo kao vezivo, ali istu funkciju ima i jeftinije bijelo brašno pa čak i mekinje, otpad koji nastaje tokom mljevenja pšenice. Kada se ugrije, brašno dobije i ljepljiva svojstva – zaključio je ovaj srbački inovator iznoseći svoje recepte jeftinog grijanja.

Napominje da poslije sagorijevanja ostaje malo više pepela nego korišćenjem peleta od drveta ali to, kaže, ne predstavlja problem. Pošto zakonom nije dopušteno sijanje ambrozije, objašnjava Vujić, on očekuje stimulaciju države za svoje aktivnosti i korišćenje ove biljke u proizvodnji peleta.

– Korist od moje inovacije je višestruka, interes osim mene imaju moje komšije i država koja je odgovorna za suzbijanje ambrozije. Kada bih bio stimulisan, ozbiljnije bih se posvetio tom poslu, a sve njive, šume i livada, posebno zapuštene parcele u Sitnešima i cijeloj srbačkoj opštini bile bi očišćene od ambrozije – smatra Vujić, koji se, takođe bavi mehanikom, poljoprivredom i stočarstvom.

Više proizvođača iz BiH usvojilo je proizvodnju eko-peleta od uglja. Dodaju kako ovaj, potpuno novi energent, u odnosu na drveni pelet, ima nekoliko prednosti, do 20 odsto višu energetsku vrijednost te do 30 odsto nižu cijenu.

Pri sagorijevanju zadovoljava sve ekološke standarde, tako da ga izvoze i u države EU. Sadržaj sumpora u ovom peletu izuzetno je nizak, a pepeo koji ostaje preporučuje se za korišćenje u agrokulturi s obzirom na to da služi kao dodatna prehrana biljaka i poboljšivač kvaliteta tla.

Izvor: Telegraf.rs

Komentari

avatar