Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Međunarodni institut za održive tehnologije bi mogao biti u Crnoj Gori

Crna Gora ima šansu da bude odabrana za lokaciju Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi

Crna Gora ima šansu da bude odabrana za lokaciju Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi, ali je neophodna podrška cijelog sistema kako bi u izuzetno konkurentnom konkursu pokazali naše prednosti i spremnost da budemo država u kojoj će Institut biti izgrađen, istakla je u razgovoru za Pobjedu ministarka nauke Sanja Damjanović.

Sanja Damjanović

Zemlja u kojoj će biti Međunarodni institut za hadronsku kancer terapiju pomoću težih jona, kako je rekla, treba da bude odabrana do iduće godine, a jedan od ključnih uslova će biti otvorenost i dostupnost instituta svim nacionalnostima, kao i obezbjeđivanje uslova koji se odnose na međunarodne institucije.

“Tu je još i neposredna blizina bolnice, jer će Institut predstavljati međunarodni kancer centar koji će objedinjavati i unapređivati sve postojeće metode liječenja ove bolesti. Lokacija treba da bude i privlačna za uslove života za istraživače i ljekare, jer će u ovom centru pored liječenja pacijenata 50 odsto vremena biti posvećeno istraživanjima, za koja očekujemo rad i privremeni boravak oko 1.000 istraživača. S obzirom na atraktivnost i unikatnost projekta, najmanje trećina zaposlenih biće iz Zapadne Evrope”, kazala je Damjanović.

Ističe da za lokaciju Evropske organizacije za nuklearno istraživanje (CERN) nije slučajno odabrana baš Ženeva u Švajcarskoj.

“U ovom gradu je prelijepo prirodno okruženje Ženevskog jezera, u blizini je Alpa i skijaških centara. Naša država ima izuzetno privlačne uslove kada je u pitanju priroda, ali i naša multietnička harmonija, odlični odnosi sa susjedima i geografska pozicija nas čine odličnim kandidatom”, naglašava Damjanović.

Jedan od značajnih elemenata za konkurenciju Crne Gore za domaćina Institutu je, kako je rekla, i budući auto-put.

“Sve ovo ćemo morati precizno i ubjedljivo da artikulišemo kako bismo aplicirali. Proces izbora će biti transparentan i imaćemo ozbiljnu konkurenciju i zato je potrebna podrška cijelog sistema kako bi pokazali naše prednosti i spremnost da budemo mjesto gdje će se izgraditi Međunarodni institut”, istakla je Damjanović.

Da li će projekat, čiju je realizaciju 2017. pokrenuo resor na čijem je ona čelu, biti uspostavljen zavisi, objašnjava ministarka, isključivo od političke posvećenosti i podrške regiona.

“Zato je Upravni odbor Instituta, kojim predsjedavam, pripremio nacrt memoranduma o razumijevanju i predložio da ga potpišu premijeri regiona. Uz pomoć kolega iz Ministarstva vanjskih poslova radili smo na usaglašavanju ovog dokumenta na sastanku 5. marta, na kojem su učestvovali predstavnici pet potencijalnih članica, dok su komentare u pisanoj formi dostavile dvije države”, kazala je Damjanović.

Upravo je ovih dana, kako je dodala, premijer Duško Marković uputio dopis premijerima regiona i pozvao ih da memorandum bude potpisan na sljedećem samitu Berlinskog procesa početkom jula u Poznanju u Poljskoj.

“Ukoliko dođe do potpisivanja memoranduma na samitu Berlinskog procesa to će biti i jedan od istaknutih momenata od njegovog nastanka, jer do sada naš region nije imao nijednu inicijativu na ovako visokom nivou”, naglasila je Damjanović.

Važnost Međunarodnog instituta, kako je kazala, prepoznala je i Evropska komisija, a direktor Direktorata za nauku i inovacije Karlos Moedas podržao je i prvu finansijsku podršku od milion eura za pripremnu fazu projekta.

“Nekadašnji direktor Odsjeka za tehnološki razvoj u CERN-u dr Horst Veninger u novembru je prihvatio poziv da postane koordinator faze izrade studije dizajna. Zahvaljujući njegovoj izuzetnoj profesionalnosti formirane su tri radne grupe koje imaju precizno definisane zadatke, a to su tehnološki aspekt infrastrukture, naučni aspekt istraživanja o kanceru i poslovni aspekt održivosti. Koordinatori ovih radnih grupa su renomirani stručnjaci dr Mauricio Vretenar, dr Marko Durante i dr Mark Plesko, koji sada formiraju timove i organizuju rad”, precizirala je Damjanović.

Ono što možda, kako je istakla ministarka, zvuči nevjerovatno je da sva četiri koordinatora rade na volonterskoj osnovi.

“Zanimljivo je i da će jedan od četiri crnogorska studenta koji su bili učesnici ljetnje škole u CERN-u raditi na projektu, što je indikator onoga što želimo da postignemo, a to je da izuzetni mladi ljudi iz naše države budu angažovani na ovom projektu”, naglasila je ona.

Govoreći o studiji dizajna projekta neophodno je, kako je navela, tri miliona eura, a nastojaće da taj novac obezbijede kroz program Horizont 2020.

“To neće biti lako jer je u pitanju vrlo konkurentan poziv, a samo 10 projekata će biti finansirano. S obzirom na izuzetan značaj regionalnog projekta čiji je cilj rješavanje jednog od važnih društvenih izazova kancera, kao i inovativnog tehnološkog aspekta, mislim da imamo dobru šansu i radimo na tome da pripremimo izuzetnu aplikaciju za ovaj konkurs”, rekla je Damjanović.

Tokom uskršnjih praznika, kako je rekla, imali su prve sastanke u CERN-u kako bi se formirala mreža istaknutnih institucija u Evropi koje će pomoći da Međunarodni institut bude lansiran među 10 najboljih projekata za konkurs Horizont 2020 za nove istraživačke infrastrukture u Evropi.

“Planiramo održavanje posebnog događaja koji će označiti početak faze izrade studije dizajna u našoj državi 18. septembra. Na ovom događaju na visokom nivou imaćemo čast da ugostimo i komesara za nauku i inovacije Moedasa”, najavila je Damjanović.

Stručna podrška CERN-a i GSI Fair instituta u Darmštatu su, kako je kazala, garancija uspjeha s tehnološke strane, sa koje sigurno neće biti poteškoća.

“Ne smijemo da izgubimo šansu koja nam se pružila. Institut će građanima našeg regiona omogućiti najsavremeniju metodu liječenja i najnaprednija istraživanja kancera, pokrenuće visoki nivo digitalizacije, uključiće i lokalnu privredu tokom izgradnje, podstaći će komplementarne tehnologije, korišćenje obnovljivih izvora energije, a što je najvažnije, uticaće na smanjenje odliva talenata i povratak ljudi koji su napustili naš region”, istakla je Damjanović.

Ovaj regionalni projekat, pored 12 instituta u kojima se kancer liječi hadronskom terapijom pomoću težih jona u svijetu, a četiri u Evropi, mora biti unikatan.

“To znači da mora imati tehnološku nadgradnju i dodatne benefite za pacijente i zato je potreban intenzivan rad izuzetnog stručnog tima koji bi proizveo naprednije tehnološko rješenje poput kompaktnijeg projekta baziranog na superprovodnim magnetima, jeftinijeg rješenja, bržeg sistema koji bi omogućio tretiranja praktično svih vrsta kancera i slično”, navela je Damjanović.

Jedna od nacionalnih aktivnosti koja je važna za uspostavljanje Međunarodnog instituta, kako jeona istakla, je aktuelna revizija mape istraživačke infrastrukture, a kako bi regionalni projekat mogao biti priključen Mapi puta evropskog strateškog foruma za istraživačku infrastrukturu (ESFRI Roadmap).

“Dva su najvažnija cilja. Jedan je da predvodimo proces apliciranja za uključivanje regionalnog projekta na evropsku mapu naučne infrastrukture što je povezano sa investiranjem evropskih fondova. Drugi je da uradimo mapu infrastrukture što podrazumijeva uočavanje kako prednosti, tako i nedostataka koje bi trebalo popuniti novim investicijama iz nacionalnog budžeta, ali i putem drugih fondova”, objasnila je Damjanović.

Ministarstvo nauke počelo je realizaciju preporuka evropskog ekspertskog tima za uspostavljanje inovacionog ekosistema u našoj državi.

“Preporuke smo prethodno pretočili u nacionalni program podsticanja inovativnih startapova, ali nije samo Ministarstvo nauke zaduženo za njegovu implementaciju. Otvorili smo nekoliko novih konkursa za podršku manjim aktivnostima koje su važne za prepoznavanje aktera i buđenje zajednice”, navela je Sanja Damjanović.

Ministarstvo javne uprave, kako je dodala naša sagovornica, predvodi radnu grupu za rješavanje pitanja elektronskih naplata iz inostranstva.

“U procesu smo angažovanja eksperata za zakonodavne izmjene u domenu fiskalnih podsticaja za inovacije i istraživanje. Uspostavljamo i koordinacioni tim koji bi iz kabineta premijera pomogao u vođenju politike, nauke i inovacija, posebno imajući u vidu skoro usvajanje strategije pametne specijalizacije. U Tehnopolisu će iz evropskih fondova biti opremljene tri laboratorije koje će dati dodatan podstrek inovacijama u preduzećima. Naravno, osnivanje Naučno-tehnološkog parka za koji privodimo kraju tender za program adaptacije objekta jedan je od najvažnijih projekata u ovoj politici”, naglasila je Damjanović.

Ulaganje u infrastrukturu je, i kada se govori o strategiji pametne specijalizacije, jedan od ključnih elemenata.

“Vrlo aktuelno u svijetu je fokusiranje na usluge za široki krug korisnika koje takve infrastrukture mogu da ponude. Novim ciklusom mapiranja infrastrukture pokušavamo da transparentnošću i otvaranjem ka raznim korisnicima postanemo pokretači tehnološkog razvoja. Ovaj proces biće praćen unapređenjem informacionog sistema “Crnogorska naučna mreža”, a trajaće do kraja godine i treba da doprinese konceptu “otvorene nauke””, rekla je ministarka Damjanović.

Strategija pametne specijalizacije trebalo bi da bude usvojena uskoro, a naša sagovornica objašnjava da će ovaj dokument biti putokaz za premošćavanje granice između tradicionalnih sektora koristeći moderne tehnologije.

“To znači profilisati budućnost naše privrede kako bi se postigao ekonomski rast, nove privredne djelatnosti i veća zaposlenost. Crna Gora ima prepoznatljivu kulturu, ljude, prirodne resurse, ekonomski potencijal”, zaključala je Damjanović koja je uvjerena da imamo sve potrebne potencijale za povećanje izvoza i privlačenje umnih ljudi.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve