Arhitektica Vlasta Mandić smatra da Kotor danas najviše “živi” zahvaljujući kruzing turizmu, ali i da je izgubio na autentičnosti zbog nestajanja domicilnog stanovništva iz starog urbanog jezgra, gdje je danas “poplava” turskih radnji i suvenira, što na turiste ostavlja utisak da su na Kapali čaršiji.
Govoreći nedavno na naučnom skupu “Zaštita kulturne baštine Kotora od zemljotresa do danas” održanom u crkvi Svetog Pavla, prilikom obilježavanja 40 godina od zemljotresa, Mandić je kazala da Kotorom, koji je 85 do 90 odsto obnovljen, danas hara “tajkunska” arhitektura, jer ambijentalne nema.
“Tih četiri decenije su mali period za vječnost, ali značajan za Kotor. Zato mislim da smo po pitanju obnove grada, njegove rekonstrukcije i vraćanja u izvorno stanje, jako puno radili. Za to imamo najjači dokaz od strane turista koji iz cijelog svijeta hrle ovamo. Kotor, inače, nikad nije bio s posoban da se turistički prezentira i da na turističkoj karti, i za vrijeme Jugoslavije, bude primjećen”, istakla je Mandić.
Ona je kazala da je Kotor uvijek imao “neku vrstu tranzitnog turizma”, istakavši kao značajan, nakon duže vremena, prije 15 –tak godina, dolazak prvog broda kompanije MSC, od kada se i mijenja slika ka kruzing turizmu.
“Tada je čak taj brod i vraćen jer je policija svakome tražila pasoš, što je za njih bilo nemoguće, da bi zatim nakon svega nekao i ušao u Boku. Kapetan mi je tada rekao da je 40 godina plovio svijetom, a da ovakvu ljepotu i ovako nešto nigdje nije vidio. Kada je ušao u grad bio je oduševljen, ali je dao mnoge primjedbe na loše autobuse i ostale probleme, ali i na javni WC koji je bio nikakav. To me je jako zaboljelo jer se osjećam „fetiva” Kotoranka i to doživljavam srcem. U to vrijeme sam radila dosta projekata dosta nadzora i za strance, tako da sam svakog od njih „oglobila”, skupila 25.000 EUR i obnovila sadašnji klozet u kojem je trebalo da se čuje muzika Baha, Mocarta, evergrin”, kazala je Mandić.
Dodaje da zahvaljujući turistima sa kruzera Kotor danas živi.
“Za kruzere danas mnogi govore da nam ne trebaju ili trebaju, to je sad znak pitanja, ali ja naginjem njima. Zahvaljujući kruzerima moj grad je živ bar sedam mjeseci, pun je svijeta, odiše životom, odiše ljepotom, svi se dive. Pa kud ćete nešto ljepše”, kazala je Mandić.
Kao negativne trendove navela je nedostatak strategije razvoja Starog grada, ali i cijele opštine, 200 suvenirnica, stanovanje koje odlazi.
“To je katastrofa i vodi ka smrti ovoga grada. Danas turisti Kotor doživljavaju kao Kapali čaršiju jer su oko njih sve tuski suveniri”, istakla je Mandić.
Ona je naznačila da je na godišnjicu zemljotresa trebalo održati okrugli sto kako bi se uradila komaparcija.
“Da se vidi gdje smo bili, koliko smo uradili, što smo postiugli, koji su ciljevi razvoja. Lični doživljaji nisu ništa konstruktivno dok smo prepušteni tajkunskoj arhitektri, jer više ambijentalne nema. Nema ni pejsaža koji su ovdje opstajali od kad je svijeta i od kad je Boke. Danas vam dođe tajkunska arhitektrua koja to ne cijeni i postavi program prema svojoj želji. Zato treba reći da mi danas baštitnimo vrijednosti ljudi koji su možda bili manje obrazovani od nas, ali su gradili ljepotu kojoj se 21. vijek divi. Mi to danas ne znamo da prenesimo novim genracijama”, kazala je Mandić.
Ona je pozvala na kontinuirano i često održavanje sastanaka struke, nezavisnih intelektualaca bez partijske obojenosti.
“Jednostavno da struka bude legitimacija za ulazak u timski rad, kako bi se ovaj grad nakon obnove i revalorizovao”, poručila je Mandić.