Utorak, 19 Marta, 2024
Rubrika:

Kultura mora imati snažniju ulogu kako bi društvo bilo otvorenije i inkluzivnije

Kultura mora imati snažniju ulogu u društvu, a to je moguće samo ukoliko su jasno i dobro postavljeni strateški okviri za njen razvoj, poručeno je na završnoj konferenciji i panel diskusiji “Društvena uloga kulture i baštine”.

Događaj je organizovala Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice u okviru  istraživačko-edukativnog projekta “Nasljeđe jednakosti”, uz podršku Američke ambasade u Podgorici, u okviru Programa malih grantova Demokratske komisije.

Direktor JU Muzeji i galerije Podgorice, Vučić Ćetković, kazao je da muzejske zbirke i nematerijalno nasljeđe sadrže bogate izvore o različitim aspektima kulturnog i društvenog razvoja.

„Projekat Nasljeđe jednakosti polazi od ideje da kulturna baština Podgorice i njeni multikulturni elementi sadržani u muzejskim zbirkama, kao i u različitim oblicima nematerijalne baštine, mogu imati važnu ulogu u kontekstu razumijevanja i unaprijeđenja ljudskih prava, jednakosti i inkluzije.“, naveo je Ćetković.

Prema njegovim riječima, projekat je između ostalog omogućio istraživački rad o istorijskim lokalnim praksama multikulturalnosti, inkluzivnosti i suživota, kroz primjere iz muzejskog fundusa.

„Na bazi istraživačkog rada kojim su se bavile Tamara Milić, Milena Đukanović i Bojana Maraš kreiran je, i realizovan, program radionica i neformalnog učenja za mlade o ljudskim pravima, koegzistenciji, rodnoj ravnopravnosti i suzbijanju diskriminacije po bilo kom osnovu. Učešćem u radionicama mladi su dobili priliku za razvoj novih vještina, koje će im omogućiti da kroz vršnjačke aktivnosti promovišu kulturu, interkultaralnost i suživot“, rekao je Ćetković.

Smatra da društvena uloga kulture doprinosi inkluzivnim praksama, a time i boljem i otvorenijem društvu.

„U tome, vjerujem, stvaralaštvo i tradicija mogu biti jedinstven izvor inspiracije”, istakao je Ćetković. „U muzeologiji, i kulturi uopšte, ključni problemi su primjena zakonskih rješenja, valorizacija i zaštita kulturne baštine, izgradnja i profesionalizacija kadrova, kao i posebno važno pitanje poboljšanja statusa umjetnika“, zaključio je Ćetković.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da joj je drago što je projekat “Nasljeđe jednakosti” pokrenuo razgovor o načinima na koje kultura i kulturna baština mogu imati aktivniju ulogu u društvu.

„Jedan od ciljeva ovog projekta je da pokaže da institucije kulture mogu i treba da imaju značajnu i aktivnu ulogu u korišćenju kulturnih resursa u pravcu jačanja socijalne kohezije“, navela je Rajzing Rajnke.

Ocijenila je da promovisanje, učenje o baštini i interakcija sa njenim raznim oblicima donosi brojne benefite.

„Prije svega, baština je moćan alat za povezivanje ljudi – u izgradnji mostova saradnje, razmjeni iskustava, istraživanju zajedničkih vrijednosti i običaja, čime podstiče međusobno razumijevanje i miran suživot između pojedinaca i grupa. Kada ljudi razumiju svoje razlike i identifikuju zajedničke vrijednosti i iskustva, bolje će se razumjeti i međusobno uvažavati“, istakla je Rajzing Rajnke.

Predstavljajući istraživački rad u okviru projekta ”Nasljeđe jednakosti”, vanredna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Milena Đukanović,  govorila je na temu Nove tehnologije i kulturno nasljeđe.

Ona je kazala da su edukativne radionice koje je realizovala omogućile učesnicima uvid u muzejske zbirke kao inspiraciju za kretivan rad u izradi novih kulturnih artefaktata, koristeći reciklirajuće biorazgradljive filamente koji su kroz njihov rad sa 3D olovkama dobili novi život.

Đukanović je pojasnila da su izuzetno važno mjesto u očuvanju kutlurne baštine zauzeli 3D štampa, modelovanje i skeniranje.

„Zahvaljujući ovim tehnologijama, možemo da vidimo kako je nekad izgledala Pompeja ili da pogledamo modele nezavršenih umjetničkih djela“, navela je Đukanović.

Kazala je da je i, u okviru projekta, koristeći najmoderniji softver za 3D štampu pokušala da djelove od tri pojasa narodne nošnje – crnogorskog, muslimanskog i albanskog kreira kao jedinstveni multikulturalni pojas.

„Do ovog trenutka odrađeni su 3D modeli, a nadam se njihovom izlaganju na izložbi koja će predstaviti na koji način 3D štampa čuva i unapređuje aspekte kulturne baštine“, rekla je Đukanović.

Teoretičarka umjetnosti, Bojana Maraš, kazala je da je kultura jedan od najznačajnih elemenata naše istorije i umjetnosti koji je ostao netaknut od svakog drugog događaja, navodeći da je samim tim jedini segment koji možemo ponijeti u budućnost.

„Projekat „Nasljeđe jednakosti“ je umnogome pomogao da se kultura prenese u vidu neformalnog obrazovanja mladima kroz radionice“, rekla je Maraš.

Tokom panel diskusije vanredni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore Janko Ljumović rekao je da je projekat „Nasljeđe jednakosti“ primjer kako može intersektorska politika da bude prostor inovativnog promišljanja i povezivanja različitih polja djelatnosti.

„Ako jedna umjetnost i jedno polje kulture egzistiraju na kulturnoj politici, a pritom je ta kulturna politika takva da je ili nema ili je tradicionalnog pristupa ili je nacionalistička, onda ta kultura proizvodi sve ono suprotno“, kazao je Ljumović.

Istakao je da njegovo kratko iskustvo bavljenja javnim kulturnim politikama svjedoči da u Crnoj Gori još nije prihvaćena interektorska saradnja.

„Načelno postoji odgovor institucija, ali u praksi ne postoji nikakav primjer sinergije kad je u pitanju ta saradnja“, naveo je Ljumović.

Teoretičarka umjetnosti, JU Muzeji i galerije Podgorice, Selma Đečević,  kazala je da je jači uticaj društvene stvarnosti na umjetničko djelo i na umjetnika nego što je to obrnuto.

„Umjetničko djelo može biti svjedočanstvo stvarnosti u kojoj nastaje, odgovor na društvenu zbilju, aktuelni momenat, bez namjere da se na tu stvarnost na bilo koji način utiče“, navela je Đečević.

Ocijenila je da je podrazumijevanje i obaveznost umjetnosti da definiše i ocjenjuje društvenu stvarnost „čin guranja umjetnosti u prema idelologiji“.

„Što je razdaljina između umetnosti i ideologije manja, to je deformacija umjetničkog djela veća“, kazala je Đečević.

Programski direktor Centra za građansko obrazovanje, Petar Đukanović, ukazao je na značaj muzejskog obrazovanja.

„Ova inicijativa u okviru projekta je u prvi plan stavila to da iz naše istorije i tradicije izvlačimo ono što je najbolje i što svjedoči o primjerima suživota nacija, kao nešto što bi trebalo da bude model ponašanja našeg društva“, rekao je Đukanović.

Ocijenio je da je muzejsko obrazovanje značajan resurs koji bismo kao društvo mogli koristiti, navodeći da nije siguran da se on kao potencijal koristi.

Na događaju su dodijeljeni sertifikati polaznicima/cama radionica u okviru projekta ”Nasljeđe jednakosti”.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve