Četvrtak, 7 Jula, 2022
Rubrika:

Kovačević: Zadatak Crne Gore da unaprijedi izborno zakonodavstvo do narednog izbornog ciklusa

U Crnoj Gori je sporan legitimitet i integritet izbora, jer se reflektuje na sve institucije, koje proizilaze iz tog procesa, a zadatak države je da unaprijedi izborno zakonodavstvo do narednog izbornog ciklusa

U Crnoj Gori je sporan legitimitet i integritet izbora, jer se reflektuje na sve institucije, koje proizilaze iz tog procesa, a zadatak države je da unaprijedi izborno zakonodavstvo do narednog izbornog ciklusa.

To je ocijenila predsjednica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević, na drugom panelu „Ispunjavanje političkih kriterijuma – pogled iz civilnog društva“, održanom u okviru konferencije „Zapadni Balkan i EU: Demokratska konsolidacija kroz ispunjavanje političkih kriterijuma“, koju je ta organizacija organizovala u saradnji sa Skupštinom Crne Gore.Kovačević je kazala da je ta NVO uradila istraživanje o progresu Crne Gore u pet oblasti tokom procesa evropskih integracija – o izbornom zakonodavstvu, pravosuđu, korupciji i organizovanom kriminalu, reformi javne uprave i o medijima.

„U Crnoj Gori još uvijek nije uspostavljena demokratska podjela vlasti, ni suštinski, ali ni formalno. Problem dijelom predstavlja bojkot Parlamenta, koji traje od izbora 2016. do kraja prošle godine. Taj bojkot je posljedica dijelom onoga što je prepoznato kao problem izbornog sistema“, istakla je Kovačević.

Ona je navela da veliki broj građana Crne Gore nema povjerenje u izborni sistema, a da je to neposredna posljedica slabih institucija, što je, kako je navela, u istraživanju evidentirano kao jedan od ključnih problema.

Kovačević je kazala da je u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala Crna Gora harmonizovala zakonodavstvo i formirala nove, bitne institucije.

„U dijelu represije korupcije i organizovanog kriminala bilježimo određene napretke, međutim u dijelu prevencije jako smo nezadovoljni. U oblasti pravosuđa, nemamo prostora za velike iskorake. Naše istraživanje je pokazalo da je crnogorsko zakonodavstvo gotovo u potpunosti harmonizovano sa onim što su standardi, međutim, i pored svih ustavnih, zakonskih i institucionalnih garancija, još uvijek smo daleko od cilja koji predstavlja nezavisno, profesionalno pravosuđe“, saopštila je Kovačević.

Ona je kazala da je Crna Gora napravila napredak u oblasti javne uprave, što je, kako je navela, prepoznala i Evropska komisija, naročito u dijelu planiranja politika, uspostavljanja mehanizama koji se tiču boljeg procesa zapošljavanja.

„Međutim, ti mehanizmi još uvijek nisu zaživjeli. Kao i druge države u regionu, imamo veliki problem sa depolitizacijom državne upotrebe, povećanjem državne efikasnosti. Kao mala država, koja ima male institucionalne i ljudske kapacitete, moramo uložiti sav trud da na tim mjestima budu oni koji su najbolji za te poslove“, poručila je Kovačević.

Ona je kazala da je medijska scena u Crnoj Gori izrazito podijeljena, a da je medijsko tržište loše regulisano.

Kovačević je ocijenila da je u Crnoj Gori sporan legitimitet i integritet izbora, jer se reflektuje na sve institucije koje proizilaze iz tog procesa i da je, kako je poručila, zadatak Crne Gore da napravi napredak u oblasti izbornog zakonodavstva.

Predstavnik fondacije Metamorfozis iz Sjeverne Makedonije, Bardil Jašari, kazao je da je vidljiv napredak Sjeverne Makedonije, ukoliko se uzme u obzir pozicije te države prije dvije godine.

“Institucije su bile potpuno zarobljene i napredak je vidljiv, može se vidjeti kod svih građana, a takođe je evidentiran od strane civilnog društa. Moramo imati na umu da Sjeverna Makedonija već duži niz godina ima status kandidata i da je puno truda uloženo u usaglašavanju zakonske regulative sa regulativnom EU”, naveo je Jašari.

On je ocijenio da problem za Sjevernu Makedoniju ne predstavlja usaglašavanje nacionalnog sa evropskim zakonodavstvom, već implementacija datih zakona.

Kako je rekao, najmanji napredak bilježi se u oblasti izbornog zakonodavstva.

“U toj oblasti skoro da nije bilo promjena. Imamo jako puno problema sa biračkim spiskom, glasanjem dijaspore, ali čak i sa izbornim modelom, jer puno problema proističe upravo iz trenutnog izbornog modela. Mora se dosta raditi kako bi supostavili birački spisak koji ne dozvoljava glasanje ljudi koji ne žive u našoj državi ili uopšte nisu živi”, istakao je Jašari.

On je poručio da bi fokus države trebalo da bude na reafirmaciji državnih institucija.

“Potrebno je da se reafirmiše uloga Parlamenta, koji građani vide kao glasačku mašinu. Potrebno je reafirmisati ulogu Vlade, sudstva, gdje i dalje imamo jako puno problema, uprkos pozitivnim ocjenama. To će značiti da se povjerenje građana u institucije poboljšava, što je izuzetno bitno da bi mogli govoriti o demokratskom okruženju koje će biti dugotrajno i u skladu sa evrospkim vrijednostima”, poručio je Jašari.

Predsjednik Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) iz Srbije, Pavle Dimitrijević, rekao je da postoji prostor za unaprijeđenje svih oblasti u kojima je ta organizacija vršila monitoring.

„Prije svega, postoji prostor za unaprijeđenje u implementaciji već postojećih zakonskih okvira. Generalni utisak je da su reformski procesi u Srbiji opterećeni upotrebom u dnevno političke svrhe. Kada je riječ o pravosuđu, zastrašujući je podatak da 80 odsto građana Srbije ne vjeruje u nezavisnost sudova, a da 44 odsto sudija se nekada susrelo sa nekom vrstom pritiska“, naveo je Dimitrijević.

On je kazao da je proces izrade medijske strategije, koji je, kako je pojasnio, nekoliko puta započinjan, i dalje u stagnaciji.

„Nezavisni mediji u Srbiji su se povukli na online platforme i portale, a izuzetaka ima veoma malo. Prostor za istraživačko novinarstvo i slobodan rad medija je zaista ograničen. Posebno zabrinjava da nema osjećaja i snage institucija, koje bi trebale da budu brana takvom ponašanju, prije svega izvršne vlasti, da se situacija preokrene i vrati u institucionalne tokove“, istakao je Dimitrijević.

On je kazao da Srbija, za razliku od Crne Gore, nema institucionalni okvir koji se odnosi na unapređenje izbornih uslova, a što je, kako je rekao, prepoznala i Evropska komisija i uputila kao preporuku.

„Istraživanje je pokazalo da, koliko god postojala deklarativna opredijeljenost ka implementaciji i realizovanju evropskih standarda u svim ovim oblastima, plaćamo danak dnevnoj politici i očiglednoj želji dominatne partije da drži stvari pod svojom kontrolom“, istakao je Dimitrijević.

Predsjednik U. G. „Zašto ne?“, Darko Brkan, rekao je da su sve političke partije saglasne u pogledu daljeg razvoja Bosne i Hercegovine.

„Jedini konsenzus svih političkih partija je vezano za stav, da je EU jedini put kojim bi Bosna i Hercegovina trebalo da ide. Moraćemo u velikoj mjeri uozbiljiti ljude koji donose odluke, jer očigledno je da nema više laganog puta kao prethodnih pet godina niti ima polurješenja, koja će biti prihvaćena kao kredibilna“, kazao je Brkan.

On je naveo da Evropska komisija u svom izvještaju jasno prepoznaje problem izbornog sistema u Bosni i Hercegovini, koji je, kako je naveo, podložan manipulacijima.

Brkan je ocijenio da je loše stanje u pogledu profesionalizma medija produkt trenutne organizacije medijskog tržista.

„Takvo stanje je reflektovano i u našem izvještaju, kao i u izvještaju Evropske komisije. U Bosni i Hercegovini imamo javne servise i državne novinske agencije koje su ključ problema, a ne dio rješenja profesionalnosti medija. Ispostavlja se da nisu problem medijska vlasništva i sive i crne zone, već su suštinski problem javni mediji“, naveo je Brkan.

Predstavnica Global Focus iz Rumunije, Oana Popescu, kazala je da je jedan od najvažnijih alata spoljne politike EU proces proširenja, ali da, kako je pojasnila, to nije prioritet unije u ovom trenutku.

“Ovo je preispitivanje i donošenje odluke šta je neophodno poboljšati. Države koje su u procesu evropskih integracija se ne smiju gubiti stvrpljene ukoliko se stvari odvijaju sporije od očekivanog. Ponekad je bolje ukoliko proces teče sporije, možda nećete vidjeti direktne rezultate koji se dešavaju odmah, ali u određenom trenutku ispostaviće se da su ti koraci bili održiviji”, rekla je Popescu.

Ona je kazala da su sve države Zapadnog Balakana imale lošu ocjenu u pogledu političke, socijalne i ekonomske ranjivost.

“Jedan od razloga za zabrinutost je to što su važni predstavnici nacionalnih bezbjednosnih insistucija podložni političkim uticajima. Mnogi politički lideri koji usvajaju politički zapadni politički diskurs su u praksi neiskreni ili korumpirani, a novinari se nazivaju slugama spoljašnjih moći i uticaja”, navela je Popescu.

Ona je poručila da će borba protiv korupcije biti uspješna onda kada građani shvate da se mogu osloniti na institucije, koje će proaktivnije djelovati.

Najnovije

Dukaj odgovorio Bogdanoviću: Mandat predsjednika skupštine traje koliko i njen mandat

Ministar javne uprave Maraš Dukaj odgovorio je na otvoreno pismo predsjednika kluba poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića. “U odnosu na Vaše navode iz otvorenog pisma da je predsjedniku Skupštine...

Đurović sjutra sa liderima parlamentarnih političkih partija

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović sastaće se sjutra sa liderima parlamentarnih političkih partija u Crnoj Gori, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. “Ključne teme sastanka odnose...

DF traži od Abazovića i Jokovića da održe riječ: Većinska Crna Gora očekuje da...

Većinska Crna Gora očekuje da Vlada u petak izglasa usaglašeni tekst Temeljnog ugovora i bez nepotrebnog odlaganja riješi ovo pitanje, ocijenili su iz Demokratskog...

Đukanović sa predstavnicima dijaspore

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je predsjednika Saveza dijaspore i iseljenika Crne Gore Muamera Kalića i člana predsjedništva Saveza i predsjednika Saveza Crnogoraca...

Premijerski sat 20. jula

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović zakazala je za srijedu 20. jula sedmu – posebnu sjednicu Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2022. godini, posvećenu premijerskom satu. “Saglasno clanu 187...

Najčitanije

Povezano

CDT: Vlada umjesto usvajanja Temeljnog ugovora da utvrdi prijedlog teksta koji je primjeren demokratskim društvima

Centar za demokratsku tranziciju poziva Vladu Crne Gore da umjesto usvajanja teksta temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) pokrene interne i eksterne procedure...

Borelj naredne sedmice u Crnoj Gori

Šef evropske diplomatije Džozep Borelj boraviće u Crnoj Gori od 14. jula, saznaje Pobjeda. Borelj će prisustvovati sjednici Odbora za pridruživanje i stabilizaciju koja će...

Sandu Abazoviću: Hvala što ste podržali kandidatski status Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU

Premijer Dritan Abazović zvanično se sastao sa Majom Sandu predsjednicom Moldavije na marginama međunarodne konferencije u Atini u organizaciji medijske grupacije “The Economist”. ,,Hvala što ste podržali kandidatski status...

Izložba Crna Gora na osmanskim i evropskim kartama u petak na Cetinju

Izložba pod nazivom “Crna Gora na osmanskim i evropskim kartama”, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, biće otvorena u petak, 8.jula u 20 časova,...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve