U procesu pregovora sa Evropskom unijom (EU) ključni problem je neusaglašenost tehničkog sa političkim aspektom, saopšteno je u drugom dijelu konferencije “Sedam godina crnogorskih pregovora sa EU”.
Članica Sudskog savjeta i sutkinja Upravnog suda, Ana Perović-Vojinović, kazala je da je Izvještaj EK o Crnoj Gori, u dijelu koji se odnosi na sudstvo, konstatovao “određenu napredak”.
“Ali su i date tri ključne preporuke – da se ojača odgovornost u pravosuđu uspostavljanjem bilansa ostvarenih rezultata vezanog za sprovođenje etičkih kodeksa i disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudne funkcije, da se osigura blagovremeno sprovođenje ICT strategije za pravosuđe, i da se poboljša sveukupno upravljanje ljudskim, finansijskim i infrastrukturnim kapacitetima pravosuđa”, navela je Perović-Vojinović.
Ona je kazala da je u proteklih sedam godina sudstvo bilo glavni nosilac mnogih integracijskih procesa koji se tiču pristupa EU.
“Pred nama su bili veliki izazovi, vrlo teški zadaci. Mislim da je sudstvo dobilo epitet jednog pouzdanog partnera u procesima, koji se tiču pristupanja EU, zato što je prepoznata naša snaga, volja i motivisanost da savladamo sve moguće prepreke. U ovom periodu se desio veliki zaokret što se tiče sudstva”, ocijenila je Perović-Vojinović.
Prema njenim riječima, glavna boljka je nedostatak materijalnih uslova, kao i činjenica da tehnička opremljenost ne prati odgovornost sudstva da prođe kroz ovaj zahtjeva proces na odgovoran način.
Odbor će nadzirati sve ono što smo na sebe preuzeli
Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore iz Demokratskog fronta (DF), Slaven Radunović, kazao je da je to skupštinsko tijelo postavilo stvari kao nijedan parlament od svih država koje su pristupale do sad EU.
“Ovo je prvi Odbor koji je vraćao pregovaračke pozicije Vlade Crne Gore na ponovno razmatranje. To se nije desilo u nijednoj drugoj zemlji i to smo uspjeli jednoglasnim odlukama. Drugo, činjenica da je predviđeno Poslovnikom da predsjednik Odbora bude iz opozicije omogućila je da se čuju i kritički tonovi”, naveo je Radunović.
On je kazao da je u toku nova faza rada Odbora, koji će se, kako je precizirao, baviti nadzorom primjene “svega onoga što smo na sebe preuzeli kao društvo i kontrolom po konkretnim institucijama za koje se utvrdi da su kočnice u napretku”.
“Bićemo, ono što mislim da bi trebalo da bude Odbor za evropske integracije – javne oči, nadzor procesa”, istakao je Radunović. U tom kontekstu je naglasio i značaj saradnje sa civilnim društvom.
Politički i tehnički aspekt neusaglašeni
Članica skupštinskih Odbora za evropske integracije i Odbora za antikorupciju iz Demokratske partije socijalista (DPS), Daliborka Pejović, ocijenila je da je ključni problem u procesu pregovora “neusaglašenost tehničkog sa političkim aspektom”.
“To nas stalno prati. Bojim se ako neko ne prekine tu liniju ili taj paralelni sistem funkcionisanja, da ćemo imati problem da shvatimo da Crna Gora možda u svim segmentima nije kompatibilna u procesu evropskih integracija. Prosto, nema tu vrstu resursa, i zbog svoje veličine i zbog svega onoga što je karakter crnogorskog društva”, istakla je Pejović.
Ona je dovela u pitanje i održivosti određenih rješenja koja se donose i koja su vezana za proces integracija.
“Da li mi znamo sa kojom EU pregovoramo? Da li se EU mijenja sama po sebi? Nisam sigurna da smo toga svjesni”, navela je Pejović.
Pejović se zapitala “da li smo svjesni problema EU i može li se nekada Crna Gora pojaviti kao jedna vrsta kolaterala upravo te realnosti koju EU živi”.
“Crna Gora ima dva ozbiljna izazova. Mislim da politički i lično manipulišući ili improvizujuću crnogorsku realnost trošimo nešto što je jedino nesporno, a to su crnogorski kvaliteni resursi u ljudima koji ne pripadaju i partijama, ni interesnim grupama ni organizovanim kriminalnim grupama, nego pripadaju sebi i suvereni su svom znanju i profesionalizmu”, navela je Pejović.
NVO sektor ne vjeruje vlastima, a ni obrnuto
Izvršna direktorka CRNVO-a i članica Radne grupe za Poglavlje 23, Ana Novaković, ocijenila je da nevladin sektor ne vjeruje vlastima, navodeći da su razlozi za to “vrlo realni i objektivni”.
“Vlast nam je pokazala, posebno u posljednje tri, četiri godine, da ono što je nama primarno – poštovanje zakona, jednakost svih pred zakonom i potreba uspostavljanja vladavine prava – da to nije isti sistem vrijednosti i za vladajuću partiju koja je te zakone, u zakonodavnom tijelu, u posljednje tri četiri godine nemilosrdno kršila”, istakla je Novaković.
Ona je navela da je sigurna da ni vlasti nemaju povjerenje u nevladin sektor. Navela je da postoje predulosvi da predstavnici civilnog društva učestvuju u radu nekih radnih i savjetodavnih tijela.
Konferenciju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku Ministarstva javne uprave i njemačke fondacije Fridrih Ebert, i u saradnji sa Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore.