Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Kolašin: Muzička i plesna tradicija Paštrovića u zapisima i literaturi do Drugog svjetskog rata

Na početku programa, Medin je bliže predstavio koncept izložbe i cilj izložbe, kao i nastojanja koja su vodila autore prilikom istraživačkog rada i pripreme

Sinoć je uz prisustvo velikog broja posjetilaca, svečano otvorena dokumentarna izložbe „Muzička i plesna tradicija Paštrovića u zapisima i literaturi do Drugog svjetskog rata“, koju su priredili doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja, mr Dušan Medin, arheolog i menadžer u kulturi, i Davor Sedlarević, specijalista vaspitač tradicionalnih igara.

Foto: Društvo za kulturni razvoj Bauo

Izložba je otvorena u galerijskom prostoru JU Centar za kulturu Kolašin u 19.00 časova, a svoje obraćanje imali su mr Dušan Medin, koautor izložbe i direktor Opštinske javne ustanove „Muzeji“ Kotor, inače član Društva za kulturni razvoj „Bauo“, doc. dr Zlata Marjanović, koautorka izložbe i profesorka na Akademiji umjetnosti u Banja Luci, kao i mr Milan Đukić, predsjednik Skupštine Opštine Kolašin, koji je i otvorio izložbu. U muzičkom dijelu programa nastupile su članice Kulturno-umjetničkog društva „Mijat Mašković“ iz Kolašina, koje su izvele tradicionalne paštrovske pjesme (umjetnički rukovodilac Davor Sedlarević).

Na početku programa, Medin je bliže predstavio koncept izložbe i cilj izložbe, kao i nastojanja koja su vodila autore prilikom istraživačkog rada i pripreme:

Foto: Društvo za kulturni razvoj Bauo
„Prilikom osmišljavanja i rada na izložbi ukrštena su tri osnovna polazišta, koja su dalje modelovala puteve našeg istraživačkog i kreativnog rada. Prvo je polazište bilo da se izložbom ukaže na tematiku o tradicionalnoj muzici i igrama/plesovima Paštrovića, koja je interesovala tadašnje zapisivače, istraživače i stvaraoce. Drugo polazište odnosilo se na to da se ove ličnosti predstave prema uobičajenoj, hronološkoj liniji, od onih najstarijih s kraja XVIII vijeka: hroničara i kanonika iz Budve don Antuna Kojovića (1751–1845) i „sakupljača“ narodnih umotvorina Vuka Stefanovića Karadžića (1787–1868), preko onih iz narednog, kao i prve polovine HH stoljeća: činovnika i istraživača Vuka Vrčevića (1811–1882), političara i književnika iz Budve Stefana Mitrova LJubiše (1822–1878), hrvatskog melografa i kompozitora Franja Ksavera Kuhača (1834–1911), polihistora iz Boke don Srećka Vulovića (1840–1900), kompozitora Dionizija de Sarna San Đorđa (1856–1937), arhimandrita iz Paštrovića Dionisija Mikovića (1861–1942), prvog crnogorskog melografa Jovana Miloševića (1895–1959), prosvjetara Andrije Tomić-Armenka (1895–1966), istraživača i profesora Predraga V. Kovačevića (1904–1989) i samoukog muzičara i pedagoga Milorada Đ. Perazića (1907–1972). Treće i posljednje polazište oblikovalo je izložbu u vizuelnom i sadržajnom smislu, podrazumijevajući da se svaka od navedenih ličnosti prikaže u što sličnijem okviru i obimu.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve