Mnogi više vole da definišu budizam kao filozofiju života, a ne kao religiju.
Budizam je jedna od najstarijih religija i danas je praktikuje oko 200 miliona ljudi u svijetu.
Element koji je omogućio ovoj filiozofiji ili religiji da opstane sve ovo vrijeme i da nastavi da bude lični izbor pojedinih ljudi je jednostavnost sa kojom se prenose poruke pune mudrosti i koje su zaista u stanju da poboljšaju kvalitet našeg života. Da bismo razumijeli i shvatili njeno značenje nije potrebeno da postanemo sledbenici te religije. Treba samo da otvorimo naše srce i shvatimo važnost otvaranja uma.
Bol je neophodan, a patnja je samo opcija
Uzimajući u obzir da ljudi mogu biti povrijeđeni samo od onoga kome su dali značaj, izbjegavanje nepotrebne patnje se sastoji u tome da jednostavno napravimo jedan korak unazad, emotivno se razdvojimo i posmatramo stvari iz drugog ugla. To zahtijeva napor i vrijeme, ali vrijedi zbog postizanja tog učenja. Kao vodič ka tom učenju, još jedna budistička fraza nam daje podstrek za početak: “Sve ono što jesmo je rezultat toga šta mislimo”, sve se zasniva na našim mislima i proizvod je naših misli.
Budi srećan jer svako mjesto je ovdje i svaki momenat je sada
Mi obično mislimo o prošlosti ili smo neizmjerno zabrinuti za budućnost. Ovo dovodi do toga da ne živimo u sadašnjem trenutku dok naši životi teku, a da toga nismo ni svjesni. Budizam nas uči „ovdje“ i „sada“. Dakle, moramo da naučimo da budemo potpuno prisutni i da uživamo u svakom trenutku kao da je jedini.
Brini o svom tijelu i umu, jer te to sačinjava
Da bismo postigli dobro stanje bića neophono je da um i tijelo budu u ravnoteži. Previše se fokusiramo na fizički izgled, ali, unutrašnji izgled će nam pomoći da se osjećamo zadovoljnije i svjesniji sadašnjeg mjesta i trenutka, obezbjeđujući nam veću emocionalu ispunjenost.
Mnogo je bolje obuti papuče nego pokrivati čitav svijet tepisima
Da bismo pronašli unutrašnji mir, moramo biti svjesni naših ličnih potencijala, i da naučimo kako da ih doziramo, kao da se oslanjamo na naša sredstva. Na ovaj način ćemo doživjeti autentičan rast i razvoj.
Ne nanosi bol drugima sa onim što i tebi nanosi bol
Radi se o budističkoj frazi koja nam omogućava da eliminišemo sve zakone i moralne principe ovog društva. Sa značenjem sličnim frazi: „ Ne radi drugima ona što ne želiš da tebi neko uradi“, ova peta misao ima mnogo dublje značenje jer se sastoji u dubokom razumijevanju nas samih i u velikoj empatiji prema drugima i sa drugima.
Nije bogatiji onaj koji ima više, nego onaj kome manje treba
Naša želja da posjedujemo više, kako na materijanom tako i na emotivnom planu, je glavni izvor svih naših problema i očaja. Ova fraza se zasniva na tome da naučimo da živimo sa malo i da naučimo da prihvatimo sve što nam život nudi u određenom trenutku. To će nam omogućiti da živimo uravnoteženo, smanjimo stres i mnoge unutrašnje tenzije. Činjenica da želimo više često ukazuje na nedostatak samopouzdanja, osjećaja usamljenosti i potrebe da se popuni ta praznina. Kada se dobro osjećamo sa nama samima to nam dozvoljava da ostavimo po strani potrebu za dokazivanjem.
Da biste sve razumjeli neophodno je da sve zaboravite
Od djetinjstva neprestano učimo. Naš mentalni sklop tada još uvijek nije dizajniran, što nas čini otvorenijim za „sve“ i da možemo sve da razumijemo. Mi ne znamo da sudimo. Međutim, kako rastemo, naš um se puni ograničenjima i socijalnim normama koje nam govore kakvi treba da budemo, kako treba da stoje stvari, kako treba da se ponašamo pa čak i šta treba da mislimo. Postajemo nesvjesni nas samih i gubimo smisao našeg života.
Da bismo promijenili viđenje stvari, iz mnogo zdravije perspektive po nas, moramo da naučimo da se distanciramo od vjerovanja, navika i ideja koje ne proizilaze iz našeg srca. Da bismo u tome uspjeli ova budistička fraza će nam pomoći da započnemo taj proces: „Na nebu ne postoje razlike između istoka i zapada, samo ljudi stvaraju te razlike u svom umu da bi kasnije mislili da su istinite.“.
Izvor: PinkM/BebaMur