Danas se navršilo tačno 41 godina od kada je svijet šokirala vijest o smrti Johna Lennona, jednog od najvećih muzičara svih vremena.
Njega je na 08. decembra 1980. ubio poremećeni obožavalac Mark David Chapman, koji služi kaznu doživotnog zatvora, a pomilovanje mu je dosad odbijeno deset puta.
Lennon je rođen u Liverpoolu 9. oktobra 1940., dok mu je otac, Fred Lennon, bio odsutan od kuće. Otac se vratio porodici pet godina kasnije, no supruga Julia više nije željela živjeti s njime. Dječak je odrastao kod tetke Mimi, majčine sestre.
Majka je umrla 1958, u saobraćajnoj nesreći pred tetkinom kućom, kada je Johnu bilo sedamnaest godina.
John je dosadu u školi razbijao crtanjem svojih kolega i profesora i markiranjem s nastave. Budućnost mu nije izgledala sjajno dok tetka nije zamolila direktora škole da mu napiše preporuku za Liverpool Art College, zbog njegovog crtanja.
Godine 1955. osnovao je svoju prvu grupu, The Quarrymen, s prijateljem Peteom Shottonom. Ostali članovi bili su Nigel Walley i Ivan Vaughan.
Ivan Vaughan je upoznao Johna sa svojim prijateljem Paulom McCartneyem 1957. Zajedno s njim i, nešto kasnije, Georgeom Harrisonom osniva grupu The Beatles. Kasnije (1962.) im se pridružio Ringo Starr.
Godine 1963. objavljuju svoj prvi album “Please, Please Me”. Pjesme “Help!”, “Strawberry Fields Forever” i “I Am The Walrus” bili su Lennonovi važniji doprinosi Beatlesima koji su osvojili srca slušalaca i top liste.
Grupa se raspada 1970. godine. Posljednji Lennonovi hitovi za grupu bili su “Revolution”, “Across the Universe”, “Don't Let Me Down” i “Come Together”.
Već prije raspada grupe snimio je tri eksperimentalna albuma s drugom suprugom Yoko Ono.
Najuspješniji albumi su mu “John Lennon/Plastic Ono Band” iz 1970. i “Imagine” iz 1971.
Ubijen je 8. prosinca 1980. godine u 22:50 ispred zgrade Dakota, vraćajući se sa snimanja materijala za novi album.
Počinilac je identifikovan kao Mark David Chapman. On je ranije istog dana, oko 17:00h, čekao Lennona ispred zgrade Dakota zajedno sa grupom obožavalaca. Lennon mu je dao autogram. Tom prilikom je napravljenja posljednja fotografija Johna Lennona, jer je jedan od obožavalaca, amaterski fotograf Paul Goresh, fotografisao trenutak kada je davao autogram svom ubici Chapmanu.
Prema izjavama svjedoka, Chapman je čekao Lennona i Ono u sjenci prolaza u obližnje dvorište. Kada su njih dvoje izašli iz taksija i uputili se prema ulaznim vratima, Chapman je dozvao Lennona. Potom je ispalio pet metaka, od kojih su četiri pogodila tijelo Lennona. John Lennon je napravio par koraka i prije no što je pao, rekao: “Upucan sam”.
Čekajući policiju, iz džepa je izvadio primjerak knjige “Lovac u žitu”. Zanimljivo je kako je dotičnu knjigu za vrijeme atentata imao ubica J.F.Kennedyja.
Po dolasku policije nije pružao otpor i priznao je krivicu.
– Morao sam ga zaustaviti. Morao sam ga ubiti – tada je, po riječima očevidaca, govorio Chapman. Mnogima je izgledalo kao da je hipnotizovan, što ih je i navelo na jednu od najpoznatijih teorija zavjere vezano za smrt poznatih osoba. Po toj teoriji Chapman je programiran od CIA-inih agenata, a okidač kojim je pokrenuta operacija bila je Salingerova knjiga “Lovac u žitu”, koju je Chapman nosio u ruci.
Razlog za Lennonovo ubistvo bilo je to što je muzičar žestoko napadao administraciju novoizabranog predsjednika Reagana te protestovao protiv svih vrsta nasilja. Britanski pisac i advokat Fenton Bresler još je 1990. napisao knjigu u kojoj je iznio niz dokaza tezi da je Chapman bio klasični mandžurijski kandidat, a njegove teze kasnije su iznijeli i drugi novinari.
O Lennonovoj smrti govori se i u knjizi “Ko je ubio Johna Lennona?”, autorke Lesley-Ann Jones, na hrvatskom jeziku objavljene u izdanju Rockmarka. Jones u knjizi pokušava dati odgovore na pitanja kakav je Lennon zbilja bio, zašto su se Beatlesi zaista raspali, je li imao homoseksualnih sklonosti, kako bi reagovao na topljenje ledenjaka, što bi preduzeo, bi li, da je tu, još uvijek bio bitan, koristio društvene mreže, uništio Trumpa?