Prošla godina je bila najtoplija zabilježena za mnoge evropske zemlje i peta ili šesta najtoplija za cijelu planetu. Ali neka mjesta se zagrijavaju brže od drugih. Između 2012. i 2021. prosječne globalne temperature bile su za 1,11 do 1,14 °C toplije nego u predindustrijskim vremenima.
Prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu kontinentalne kopnene temperature bile su između 1,94 i 1,99°C više nego u predindustrijskim vremenima.
Kako se naša klima mijenja, tako se mijenja i potreba za grejanjem i hlađenjem naših domova. To je samo jedan primjer realnih uticaja globalnog zagrevanja.
Potreba za grijanjem širom Evrope smanjena je za 11 odsto između 1979. i 2021. Najveći pad je zabilježio Portugal, a slijede Malta, Holandija i Irska.
Potreba za hlađenjem se trostruko povećala i nekim zemljama koje nisu zahtijevale hlađenje prije 40 godina sada je potrebno. Mediteranske zemlje poput Grčke, Španije i Italije najteže su pogođene povećanom potrebom za suzbijanjem vrućine. Među njima su i zemlje van EU poput Srbije, Makedonije, BiH.
Koja zemlja ima najbolje izolovane domove?
Kako evropska energetska kriza nastavlja da zagriza, računi za energiju su glavni razlog za zabrinutost. A smanjenje naše potrošnje električne energije i gasa pomaže da se smanji emisija ugljenika, kao i da se uštedi novac.
Neke zemlje rade bolje od drugih kada je u pitanju izolacija. Norveška i Njemačka su mjesta sa najmanje toplote iz svojih domova.
Na drugom kraju spektra je Velika Britanija u kojoj je stari stambeni fond kritično pitanje. Ovdje su troškovi energije za starije domove više nego dvostruko veći od onih novijih.
Sve u svemu, to znači da kuće u Velikoj Britaniji gube toplotu tri puta brže od onih u Norveškoj i Nemačkoj.
Koliko su klimatske promjene koštale EU?
Ekstremi povezani sa klimom postaju sve češći kako vreme odmiče, a njihovi uticaji su sve očigledniji u vidu toplotnih talasa, poplava, suša i oluja.
Nije lako procijeniti evoluirajući ekonomski uticaj koji ovi događaji imaju.
Ali, ukupno, klimatski ekstremi koštali su EU više od 145 milijardi eura u posljednjoj deceniji i oko 487 milijardi eura između 1980. i 2020. u 27 država članica.
Podaci pokazuju da su Francuska, Italija i Njemačka najteže pogođene ovim ekstremnim vremenskim uslovima, a prema predviđanjima gubici povezani sa klimatskim promjenama samo rasti ako se ublažavanje ne shvati ozbiljno.