Francuzi traže još 30 milijardi eura reparacija od Rusije

O dugovima carske Rusije prema Francuskoj, Moskva i Pariz dogovorili su se još 1997. godine, ali potomci francuskih investitora nijesu zadovoljni i zahtijevaju isplatu 30 milijardi eura

O dugovima carske Rusije prema Francuskoj, Moskva i Pariz dogovorili su se još 1997. godine, ali potomci francuskih investitora nijesu zadovoljni i zahtijevaju isplatu 30 milijardi eura.

Obveznice

Francuski poslanik Fransis Verkamer poslao je zbog toga ministru za budžet Žeraldu Darmanenu zahtjev da se ponovo otvori pitanje reparacija carske Rusije, jer smatra da, uprkos 400 miliona dolara isplaćenih, Rusija nije vratila odgovarajući iznos dugovanja.

„Posle više od 100 godina, unuci i praunuci upropašćenih akcionara nastavljaju da zahtijevaju da im se vrati ono što im se duguje. Uprkos dogovoru iz 27. maja 1997. godine, po kojem je Rusija platila 400 miliona dolara, akcionari su i dalje oštećeni“, naveo je Verkamer.

 

Prema njegovim riječima, iako im je novac vraćen, u većini slučajeva isplate nisu odgovarale stvarnim iznosima obveznica.

Francuska je ulagala u carsku Rusiju tokom 19. vijeka, posebno u obveznice željeznice, za koje je garantovano zlatnim standardom. Obveznice su izdavane tokom obimnih radova na gradnji željezničke mreže.

U januaru 1857. godine, Aleksandar Drugi, a Rusija i Francuska su stvorile asocijaciju čiji je glavni cilj bio pomaganje gradnje ruskih željeznica sa ukupnim kapitalom od 275 miliona rublji, garantovanih u srebru.

U tom periodu izgrađena je pruga koja je spojila Sankt Peterburg i Moskvu, a jedni od glavnih investitora bili su pariski bankari Gotinger i K.

Sveukupno, francuski investitori su u gradnju ruskih željeznica uložili 15 milijardi tadašnjih franaka, što bi danas iznosilo oko 53 milijarde eura.

Iako su neki od njih uspjeli da profitiraju od toga, većina je izgubila novac nakon Oktobarske revolucije i dolaska na vlast Vladimira Lenjina, koji je 1918. godine poništio obveznice.

Nakon pada SSSR-a, ruske vlasti ponudile su da vrate dugove, a dogovor između dvije zemlje potpisan je 1997. godine.

Po dogovoru, Rusija je trebalo da isplati 400 miliona dolara.

Čitav iznos smatra se nekom vrstom kompromisa, jer je mnogo manji od onoga što je Rusija zaista dugovala Francuskoj. To je urađeno zato što je i Rusija pristala da neće tražiti reparacije od država koje su učestvovale (uključujući Francusku) u Zapadnoj intervenciji protiv SSSR-a od 1918. do 1922. godine.

Međutim, što se tiče ruske strane, sa stanovišta međunarodnog prava, to pitanje je zatvoreno dogovorom od prije više od 20 godina i isplatom dogovorenog iznosa od 400 miliona dolara.

Potomci akcionara u Francuskoj, sa druge strane, traže 30 milijardi eura, a uspjeli su i da na svoju stranu privuku Verkamera.

Ukoliko Evropski sud prihvati ovo, to bi moglo da stvori opasan presedan po kojem bi veliki broj drugih zemalja moglo da zahtijeva povraćaj novca na ime starih obveznica. Osim toga, Ruski nacionalni fond bi bankrotirao.

Komentari

avatar