Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Dvomilenijumski portret rimskog imperatora Domicijana izložen u Crkvi sv. Pavla u Kotoru

Gotovo dvomilenijumski Domicijanov portret, izuzetnog kvaliteta po ocjeni stručnjaka, izložen je u zasebnoj prostoriji Crkve sv. Pavla, na posebno dizajniranom samookretnom postolju, dok zanimljive zidne panele, na kojima su prikazi mogućeg izgleda Domicijanovog lica i njegove biografske crtice, upotpunjuje znakovit audiovizuelni sadržaj

Multidisciplinarni projekat “Domicijan u Kotoru”, kojim Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor nastoji da savremenim metodama istraži i široj javnosti predstavi mermerni portret rimskog imperatora Domicijana, predstavljen je u Crkvi sv. Pavla u Starom gradu, saopšteno je iz ove ustanove.

Gotovo dvomilenijumski Domicijanov portret, izuzetnog kvaliteta po ocjeni stručnjaka, izložen je u zasebnoj prostoriji Crkve sv. Pavla, na posebno dizajniranom samookretnom postolju, dok zanimljive zidne panele, na kojima su prikazi mogućeg izgleda Domicijanovog lica i njegove biografske crtice, upotpunjuje znakovit audiovizuelni sadržaj.

Projektom, koji potpisuju arheolozi Timka Alihodžić, mr Miloš Petričević i Jugoslav Pendić, aktuelizovan je ovaj značajan eksponat Lapidarijuma u Kotoru, a definisanje specifičnosti kotorskog portreta osebujnog Domicijana prati digitalizacija ovog kulturnog dobra, te korišćenje generativne neuralne mreže GAN s ciljem dobijanja mogućeg izgleda rimskog imperatora, poručuju domaćini projekta.

Alihodžić u svom istraživanju ističe kako Domicijanov portret u Kotoru, budući da nije preklesan i namjerno oštećen, predstavlja izuzetak, u odnosu na preostala dva iz rimske provincije Dalmacije, pronađena u Ninu i na Visu. Zanimljivost portreta je i u tome što su ga zbog tragova crne boje u Kotoru nazivali crncem.

U namjeri da rekonstrukcija odgovara analiziranom portretu, odbačeno je korišćenje drugih dostupnih predstava cara Domicijana, a sve u cilju da rekonstrukcija, ističe mr Miloš Petričević, u najvećoj mjeri odgovara portretu koji se čuva u Lapidarijumu u Kotoru.

“U računarskoj neuralnoj mreži algoritmi su analizirali portret Domicijana i njegovu idealno rekonstruisanu verziju kako bi realistično modelovali mogući izgled lica generišući vještačke primjere. Rukovodili smo se dostupnim istorijskim i arheološkim izvorima koji su nam omogućili da ustanovimo starosnu dob vladara, moguće etničko porijeklo i određene fizičke karakteristike”, dodaje Petričević.

Digitalizacija kulturnog dobra, posebno jednog tako vrijednog i poznatog kao što je portret cara Domicijana iz Kotora, rijetko ima jednostranu namjenu i digitalni proizvod uvijek može biti upotrijebljen na više načina, objašnjava Jugoslav Pendić.

“Potencijalne upotrebe za 3D model su brojne. Na najprostijem nivou, u pitanju je vrsta dokumentacije skeniranog objekta – digitalni otisak koji je namijenjen da o stanju dobra u određenom trenutku zadrži informaciju na neograničeni period”, kaže Pendić.

Mr Mirjana Vukasović, menadžerka za programske politike i planiranje, koja je bila moderatorka prezentacije, podsjetila je na aktivnosti OJU “Muzeji” Kotor na promociji vrijednog istorijskog i kulturnog nasljeđa, zaključivši kako će i u narednom periodu intenzivna saradnja biti nastavljena sa obrazovnim ustanovama u zemlji.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve