Državu mora priznavati i poštovati svako ko u njoj živi, poručuje u razgovoru za Novu M profesor Mihailo Burić i član DANU-a komentarišuci nedavno usvojeni Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore.
Ipak, kako kaže Mihailo Anđušić iz DPS-a, kao država smo prinuđeni da donosimo zakonska rješenja, koja bi trebalo da donesu dobru osnovu za jačanje nacionalnog identiteta i poštovanja države.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, međutim, smatra da kada državni simboli budu prihvatljivi svima, neće biti mjesta za zakone i sankcije.
“Očekivao sam da će se u važna pitanja državnog života uključiti naše 2 akademije nauka, crkve i drugi subjekti. To ako nemaju stav o ovome, vrlo se loše odražava na društvo, jer potencijalno implicira da ni oni ne priznaju državu. A valjda državu mora priznavati svako ko u njoj živi – ima li igdje na svijetu kao kod nas da neko ne priznaje državu u kojoj živi”, navodi Burić.
Anđušić kaže da često kada govorimo o ovim temama čujemo jednu sentencu koja bi trebala da oslikava ove prilike, a to je da državu ne moramo svi voljeti, ali da je moramo poštovati.
“Nikako ne mogu da se pomirim sa prvim dijelom te sentence, smatram da bi državu morali svi voljeti, ali usljed svih društvenih anomalija i destrukcija političkih i društvenih koje imamo u CG, mi smo na žalost, kao država, prinuđeni da donosimo zakonska rješenja, koja bi trebala da donesu dobru osnovu za jačanje nacionalnog identiteta i naravno poštovanja države”, navodi on.
Prema riječima Damjanovića, zakonom i bilo kakvim sankcijama, teško će se utjerivati rodoljublje.
“Ono što mi treba da uradimo jeste da pokažemo širinu, da simboli budu prihvatljivi svima, onda će biti viška i bilo kakve sankcije, bilo kakve prijetnje, jer će svi simbole doživljavati kao svoje”, navodi on.
Burić, međutim, smatra da je dobro da država upozori na to šta je država.
“Nije dobro da se to mora kažnjavati. Prosto zato što nepriznavanje države i njenih simbola nije za kaznu. Ako neko ne priznaje državu i njene simbole na znam zašto bi uopšte živio u toj državi. Krajnje grubo posmatrano, takve ljude bi trebalo odtsraniti iz države ili njenog zivota”, tvrdi on.
Novim zakonom propisane kazne za nepoštovanje simbola za odgovorna lica su od 300 do dvije hiljade eura, za fizička lica od 300 do dvije hiljade, a za preduzetnike od 300 do šest hiljada eura. Zakonom se uvodi obaveza da se zastava stalno vijori na zgradama organa lokalnih samouprava i javnih ustanova, čiji je osnivač država.
Anđušić objašnjava da ovo zakonsko rješenje o nacionalnim simbolima konkretno ne uređuje dio koji se odnosi na nepoštovanje ustajanja kada je u pitanju nacionalna himna.
“Taj dio uređuje zakon o javnom redu i miru, ali sam siguran da sva ova zakonska rješenja koja parlament i vlada donose u krajnjem će doprinijeti da imamo jačanje nacionalnog identiteta i prije svega, kao što sam rekao i više od toga, poštovanje sopstvene države”, dodaje on.
Da je ova materija definisana sa više zakona podsjeća i Damjanović.
“Dakle imamo prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnim simbolima i Danu državnosti koji je nedavo usvojen, a podsjetiću da je temeljni zakon donesen još 2004. Vlada je pripremila predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, i to je bio povod da se i ovaj predlog usvoji, međutim tog predloga nema u parlamentu”, zaključuje on.
Poslanici nisu usvojili amandman Liberalne partije, koji je predviđao da političke partije, na državnom i lokalnom nivou, na svojim stranačkim prostorijama ističu državnu zastavu.