O mentalnim bolestima se mnogo govori. Ali, bilo bi bolje da se za promjenu usredsredimo na mentalno zdavlje. Evo nekoliko praktičnih i provjerenih savjeta koje bi svi trebalo da poslušamo – kako bismo ostali zdravi.
„Mentalno zdravlje je osjećaj zadovoljstva vezan za to ko smo i čime se bavimo“, kaže Kris Osalivan iz fondacije „Mentalno zdravlje“ iz Velike Britanije.
Pojam „mentalnog zdravlja“ ljude obično asocira na mentalne bolesti kao što su depresija, anksioznost i bolesti zavisnosti. Naučnici poput Osalivana smatraju da bi bilo jednako važno misliti i na dobro psihičko stanje.
Duševno zdravlje treba posmatrati kao skalu na kojoj se tokom cijelog života pomjeramo gore-dolje.
U međuvremenu, sve više dokaza upućuje na to da je pozitivno psihičko stanje povezano s našim fizičkim zdravljem. A takođe utiče i na odnose koje gradimo sa drugima. Evo nekoliko praktičnih, svakodnevnih stvari koje biste trebali uzeti u obzir, kada je u pitanju mentalno zdravlje.
Napomena: Ako se suočavate sa težim psihičkim problemima, ovi savjeti vam vjerovatno neće biti od pomoći. Potražite pomoć ljekara.
Budite aktivni
Um je povezan sa tijelom. Kretanje i sport oslobađaju transmitere u našem mozgu zbog kojih se osjećamo dobro. Oni poboljšavaju naš san i pomažu u smanjenju stresa i anksioznosti, podstiču bolje pamćenje i percepciju – a time se povećavaju i šanse za doživljavanje pozitivnih događaja u svakodnevnom životu.
„Dokazano je da kretanje ima ulogu u prevenciji i liječenju blage i umjerene depresije i anksioznosti“, kaže Osalivan.
„Kada se osjećate depresivno, malo fizičke aktivnosti može vam pomoći, uprkos tome što tada imate najmanje volje za to.“
Ali „biti aktivan“ ne odnosi se samo na trčanje i vježbanje. Dobre su i aktivnosti koje povećavaju broj otkucaja srca – poput rada u bašti, temeljnog spremanja stana ili vožnje biciklom na posao.
Pokazalo se i da odlazak u šetnju poboljšava raspoloženje. U studiji iz 2015. naučnici su uporedili moždane aktivnosti zdravih ljudi nakon sat i po vremena šetnje – u gradu ili u prirodi. Oni koji su se prošetali zelenim predelima pokazali su manje aktivnosti u prefrontalnom korteksu – dijelu mozga koji je posebno aktivan kada smo anksiozni ili usredsređeni na negativne emocije.
Zdravlje na usta ulazi
Sve više studija ukazuje na to, da je za dobro zdravlje važna uravnotežena ishrana, bogata voćem i povrćem i sa što manje prerađevina. Ishrana utiče na stvaranje novih nervnih ćelija u mozga, posebno u dijelu koji je uključen u regulaciju raspoloženja.
Novija istraživanja otkrila su vezu između loših prehrambenih navika i lošeg raspoloženja. Protivupalna ishrana bogata biljkama, s druge strane, može pomoći u sprečavanju depresije. Odgovor se dijelom krije u načinu na koji upala utiče na mikrobiologiju crijeva – sve je više dokaza da to ima izuzetan uticaj na naše raspoloženje i ponašanje.
Zdrava ishrana, prema Osalivanu, takođe znači biti svjestan toga, koliko alkohola konzumiramo. „Nadzirati sebe i znati kako i koliko alkohola konzumiramo je velika stvar“, kaže on.
„Mnoga samoubistva povezana su sa konzumiranjem alkohola.“
I san je važan
Nije tačno poznato koliko vremena bi prošlo, prije nego bi nastupila smrt zbog nedostatka sna. Jedan američki đak jednom je uspio da ostane budan čak 11 dana i 25 minuta. Ipak, mnogi od nas znaju da, ako se ne naspavamo dovoljno, osjećamo se korak bliže smrti.
Neispavanost utiče na raspoloženje i koncentraciju, ali i na emocionalnu inteligeniciju.
„Generalno, ne spavamo onoliko koliko bi trebalo“, kaže Osalivan. „Ali znamo da je san vrlo usko povezan s mentalnim zdravljem.“ Da li je potrebno pet ili osam i po sati sna, zavisi od pojedinca. Stručnjaci preporučuju da se ustanovi šta nama lično najviše odgovara i da se pridržavamo toga.
Osobe koje nisu u stanju da prespavaju noć, mogu u toku dana to da nadoknade. Na primer, kod radnika u smenama i roditelja mališana često su dovoljne i dremke od oko 20 minuta – dovoljno dugo da se zaspi, ali nedovoljno dugo da padnemo u dubok san.
Usredsređenost
Mnogi su već čuli za koncept. Osalivan definiše usredsređenost kao „namjernu pažnju na ono šta se događa i kako se događa“.
Ali usredsređenost nije joga ili vizualizacija, kaže on, već stanje uma u kojem smo svjesni onoga što se događa s našim umom i tijelom dok kontrolišemo našu pažnju i emocije.
„Nije baš najbolje da usredsređivanje učite kada ste u depresiji ili u fazi akutne anksioznosti.“ Ali, to je dobar alat za očuvanje zdravlja i pronalazak izlaza iz začaranog kruga negativnih misli i može biti korisno kako bi se spriječio povratak u takvo stanje.“, kaže Osalivan.
Važno je da prepoznate da su osjećanja kratkotrajna i kolebljiva. „Svi imamo uspone i padove: razdoblja dobrog mentalnog zdravlja ali i iskušenja“, dodaje Osalivan. „I to je nešto na čemu svi možemo da radimo.“
Zajednica
Većina ljudi čezne za vezom sa drugima. Postoje dokazi da su osjećaj pripadnosti i socijalna povezanost jednako važni za naše zdravlje kao i ishrana, vježbanje i san. No, uprkos bezbroj modernih metoda komunikacije, Osalivan ističe: „Usamljenost je problem našeg vremena.“
„Usamljenost je jednako loša za naše zdravlje kao i pušenje“, kaže on, pozivajući se na istraživanja koja upoređuje smrtni rizik usled nedostatka društvenih veza i pušenja.
Društveni kontakti i mogućnost da sa ljudima razgovaramo o svojim problemima veoma su važni, tvrdi on: „I to ne samo za osobe sa psihičkim problemima, već za sve nas: ljudi su sve više pretjerano povezani digitalnim uređajima, ali ne i u stvarnom životu.“
Za kraj:
„Počnite sa sitnicama, otkrijte na čemu želite da radite – nekoliko stvari koje su zaista dobre za vas – i odredite im prioritet. Najvažnije je da nađete nešto šta vam odgovara i da potom to i pokušate“, kaže Osaliven.